Poslovanje preko udruge ne bih nikako preporučila u slučaju kada svoju poduzetničku ideju želite iskušavati
Po pitanjima na društvenim mrežama vidim da ima ljudi zainteresiranih za poduzetništvo, ali muči ih strah od neuspjeha i poreznog opterećenja pa bi rado prvo to sve skupa malo ‘isprobali’.
U ovom slučaju prvo dolazimo do potrebe da definiramo pojmove, da utvrdimo što uopće znači nekome isprobavati poduzetništvo. U razgovorima na konzultacijama obično mi objasne da to znači sve skupa pokrenuti i ostvarivati realizacije (prodaje onoga što stvarate ili usluge koju nudite) do nekog nivoa i tako opipati bilo tržišta. Ako se u toj testnoj fazi pokaže da tržište dobro reagira, te da bi se od tog posla moglo živjeti ili unosno zaraditi, slijedila bi druga faza: registracija nekog od oblika poduzetništva.
Stalni čitatelji ove rubrike znaju da je ovaj plan u ovoj državi nemoguće provesti bez kršenja propisa. Preciznije, učinite li gore opisano bez da kršite propise i bez da nešto registrirate - sve skupa će vas koštati znatno više.
Naime, nemate li ništa registrirano i kao građanin ostvarite neki dohodak od prodaje svoje pameti ili svojih ruku djela, ostvarili ste drugi dohodak koji ste dužni prijaviti, samoobračunati propisane doprinose i poreze, predati sve šifrirane podatke na JOPPD obrascu i poslati u državni proračun otprilike trećinu ukupnog bruto primitka.
Također, ne zaboravimo da uopće ne smijete na tržištu istupati dok niste registrirani, tako da je ova prva opcija - ma kako komplicirana - dostupna samo u slučajevima kada ste nekoj privatno poznatoj osobi nešto prodali ili izradili, jer čim neregistrirani istupate na tržištu - kršite propis. Pri tome ne smetnite s uma da u toj prvoj varijanti ne smijete angažirati nikoga drugoga da za vas obavi neki posao, već isključivo sami možete obaviti neko djelo za poznatog naručioca.
Dodala bih da i iz praktičnih razloga ne možete svoju ideju iskušavati dok ju niste sučelili sa svim izvjesnim troškovima, a među njima su vrlo značajan dio upravo porezna i slična davanja.
Kroz koji ćete oblik isprobavati svoju poduzetničku ideju, odlučite na temelju svih okolnosti.
Kućna radinost ili dopunska djelatnost je oblik registriranja neke od djelatnosti koju biste mogli obavljati i kroz obrt, ali ne podrazumijeva upis u obrtni registar (niti plaćanje članarine obrtničkoj komori). Dopušteni je nivo isporuka međutim ograničen na deset prosječnih plaća, pa je sada nešto veći od 74.000 kn godišnje. Ovakva vrsta registriranja može biti paušalno oporezovana. Zatražite ovo ako ste sigurni da ćete u razdoblju isprobavanja ostvarivati dohodak (čistu zaradu), jer ako ćete poslovati s gubitkom dovest ćete se u situaciju da plaćate porez koji uopće ne biste platili da vodite poslovne knjige, jer se kod utvrđivanja dohotka porez uopće ne plaća na gubitak. Ne zaboravite da ste dužni plaćati i doprinose, što odnosi mjesečno barem 1.100 kn. Iznos može biti i veći, jer ovisi o tome da li istovremeno negdje radite i vodite li knjige ili paušalno plaćate porez. U ranijim su tekstovima ovdje dani detalji.
Registrirate li obrt, sve je isto kao naprijed navedeno, osim što nemate ograničenje u vrijednosti isporuka. Možete zatražiti paušalno oporezivanje. Možete razmisliti i o ulasku u sustav PDV-a, što se u nekim situacijama doista isplati, ali u tom slučaju ne možete biti paušalno oporezovani. Doprinose također plaćate, kao i ovi gore opisani.
Oni vas mogu najviše koštati ukoliko vodite knjige i istovremeno ste negdje zaposleni, a vaše isprobavanje jako dobro krene!
Dva do sada navedena načina registriranja predstavljaju poslovanje vas kao fizičke osobe, pri čemu možete angažirati i druge osobe zapošljavanjem ili ugovaranjem njihovog djela kojeg će obaviti za vašu korist.
Drugi su dostupni načini poslovanje kao prava osoba, tj. osnivanje poduzeća: d.o.o ili j.d.o.o. Oba poduzeća u toku poslovanja ili uhodavanja podrazumijevaju iste troškove, razliku ćete osjetiti samo kod iznosa temeljnog kapitala, osnivačkog troška i raspodjele dobiti, dok je šuština propisa po kojima ćete poslovati ista. Skrećem pažnju da je za direktora u poduzećima propisana veća osnovica za plaću nego za ostale zaposlenike, te da je nužno da direktor bude zaposlen u poduzeću, ukoliko nije negdje drugdje. Na iznos troškova te plaće donekle možete utjecati kroz duljinu ugovorenog radnog vremena.
Poslovanje preko udruge ne bih nikako preporučila u slučaju kada svoju poduzetničku ideju želite iskušavati. Sve sam podrobno objasnila u jednom ranijem tekstu, pa ću ovdje samo kratko: ako putem udruge obavljate gospodarsku djelatnost, poslujete isto kao i poduzeće, s tim da dobit ne možete koristiti za sebe već za ostvarivanje svrhe udruge, a kad ju zatvarate sva njena imovina može prijeći samo na drugu udrugu i nikako ne može postati vaša.
Kratko bi se osvrnula i na dio koji kolokvijalno zovemo prebacivanjem poslovanja.
Dopunska djelatnost ili kućna radinost može lako prerasti u obrt, jer je sve u okviru poslovanja vas kao fizičke osobe.
Obrt može biti preregistriran u poduzeće samo kroz relativno kompliciran i skup proces prijenosa gospodarske cjeline u kojem sudjeluje i porezna uprava. Ovo je u cijelom nizu praktičnih situacija malog poduzetništva i nepotrebno, jer se poslovanje jednostavno može od nekog trenutka nastaviti iz poduzeća, a iz obrta zaustaviti. Udruga nikako ne može prijeći u poduzeće. Ona može osnovati novo poduzeće, ali to je za potrebe privatnog poduzetništva bez koristi, jer je u njemu cilj ostvarivanje zarade i profita za osobu poduzetnika.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
