Račun se u pravilu izdaje u trenutku isporuke, ali moguće je to učiniti i kasnije uz ispravno navođenje tog vremena isporuke


Pitanje zadaje problema i poduzetnicima koji posluju samo u Hrvatskoj, ali još češće onima koji svoje proizvode ili usluge plasiraju u inozemstvo, preko internetskih servisa, ili direktno.

Podsjetit ću na početku da je svaki poduzetnik dužan donijeti interni akt u kojem će odrediti brojčanu slijednost računa, broj i oznaku poslovnih jedinica te operatere koji izdaju račune. To se odnosi i na one koji imaju jednu poslovnu jedinicu i jednu osobu koja izdaje račune, odnosi se i na paušalno oporezovane obrtnike, te se odnosi i na one koji ne naplaćuju gotovinom, iako nam je tu obvezu propisao Zakon o fiskalizaciji.

Za one koji naplaćuju gotovinom, stvari stoje prilično jednostavno i malo je dvojbi: prilikom isporuke svojeg dobra ili usluge koju naplaćuju gotovinom ili karticama, izdaju račun koji istovremeno pomoću odgovarajućeg softvera prijavljuju na server porezne uprave, tj. fiskaliziraju ga. Na gotovinskom računu ne treba biti navedeno ime ili naziv kupca, ali ga se može navesti.

Oni koji naplaćuju bezgotovinski, na kunski ili devizni račun, imaju različito vrijeme izdavanja računa i naplate, a i vrijeme isporuke dobra ili usluge može se razlikovati od vremena izdavanja računa. Upravo iz razloga ‘smještanja’ činjenice isporuke u ispravno porezno razdoblje, te nekih pravnih učinaka koji nastaju u trenutku isporuke, to je vrijeme potrebno navesti na računu, jer tada je nastao dužničko-vjerovnički odnos.

Račun se u pravilu izdaje u trenutku isporuke, ali moguće je to učiniti i kasnije uz ispravno navođenje tog vremena isporuke. Primjerice, kod isporuke dobara moguće je da kupac ovjeri primitak na dostavnici, pa da isporučitelj kasnije sastavi račun pozivajući se na vrijeme sa dostavnice.

Ako se radi o usluzi koja traje dulje vrijeme, tada se na kraju poreznog razdoblja (u većini slučajeva mjeseca) izdaje račun za dio usluge isporučen u tom poreznom razdoblju. Primjerice kod zakupa ili telekomunikacijskih usluga, isporučitelj istekom mjeseca zaračunava ono što je u proteklom mjesecu isporučio.

Kada će isporuka postati prihod ili primitak?

Obrtniku će postati primitak kada ju naplati, bez obzira na vrijeme isporuke. Upozoravam da se za limit za sustav PDV-a ne broje naplaćene isporuke, već sve isporuke, o čemu sam ranije detaljno pisala jer obrtnici često krivo razumiju.

Poduzeću će isporuka biti prihod u mjesecu isporuke, a ne u mjesecu izdavanja računa. O ovome je osobito važno voditi brigu krajem godine.

Nekolicini poduzeća koja su odabrala plaćati porez na dobit po novčanom načelu, isporuka će biti prihod na dan naplate.

Kome izdati račun?

Račun se izdaje onoj pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj je izvršena isporuka, a koja je učinjena na temelju nekog pravnog posla, primjerice narudžbe ili ugovora.

Poduzetnik mora znati kome isporučuje, što u tuzemnim odnosima obično nije prijeporno. Upozorila bih na potrebu da se kod zaračunavanja kupcu obrtniku obvezno navodi ime i prezime obrtnika, a ne samo naziv obrta, što postaje izrazito značajno vjerovniku kad pokušava prisilno naplatiti račun.

Poduzetnici često kupce svojih usluga nalaze preko internetskih servisa, poput onih za povezivanje naručioca i izvršitelja raznih dizajnerskih i IT usluga (npr. Upwork, Freelancer, Fiverr) ili servisa koji djeluju kao platforme za višestruki plasman uradaka dizajnera (npr. Envato, Etsy u jednoj inačici). Tada im je važno saznati tko su njihovi stvarni kupci, za što prvenstveno trebaju proučiti uvjete poslovanja tih servisa. Ukoliko sam servis nije kupac već samo posrednik, tada je nužno saznati podatke o kupcu, osobito ako je isporučitelj u sustavu PDV-a. Naime, ako je kupac usluge građanin, PDV se mora zaračunati, a ako je kupac inozemni poduzetnik primijenit će se prijenos porezne obveze. Dodatno, ako je kupac usluge koja je isporučena elektronski građanin iz EU, potrebno mu je zaračunati PDV po stopi iz njegove države, te ga tromjesečno prijaviti i platiti u sustav MOSS.

Naravno, sva se ova pravila odnose i na paušalno oporezovane obrtnike, koji ima sve više na tim servisima, a dolaze iz redova dojučerašnjih freelancera. To i jeste najčešći razlog zašto takvi odabiru knjigovođu kao suradnika.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite naFacebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge