Jedno od najčešćih pitanja malih poduzetnika je ono o cijeni plaće. Poslodavac koji želi kvalitetnog radnika, treba ponuditi i pristojnu plaću, a k tome treba planirati i dostatan iznos za doprinose i poreze.
Iako je već više puta pisano, podsjetimo se činjenica.
Plaća je ono što poslodavac isplaćuje zaposleniku za njegov rad. Zaposlenik je onaj s kime je sklopljen ugovor o radu, kojim je definirano kakvi su zaposlenikovi radni zadaci, u kojem periodu radim gdje radi, koliko dugo će biti zaposlen, te koje su poslodavčeve obaveze u vezi s tim.
Međusobni odnos poslodavca i radnika definiran je prvenstveno zakonom o radu a nekada i kolektivnim ugovorom. Male poduzetnike često obuhvati i ministrovo proglašenje obveznim nekog kolektivnog ugovora kojega sami nisu potpisali, kao što je sada za djelatnost ugostiteljstva i graditeljstva.
U pogledu svih prava radnik ne smije dobiti manje nego je propisano tim obveznim propisima, niti smiju poslodavci i radnici sklapati ugovore kojima će ugovoriti manja prava, jer će takvi ugovori biti ništetni.
Pravo radnika na plaću naravno nije jedino njegovo pravo, nego su tu i ostala materijalna i nematerijalna prava.
Kao knjigovođa svjedočim samo nekim elementima odnosa svojih klijenata s njihovim radnicima, a to su oni koje mi obračunavamo prilikom obračuna plaće i ostalih naknada, minulog rada, otpremnina, dnevnica, putnih troškova, regresa, božićnica i slično.
Trenutno je minimalna plaća 3.120 kn bruto, od čega će radnik na svoj tekući račun dobiti 2.496 kn, a poslodavca će to koštati 3.656 kn.
Pojam bruto plaća odnosi se na plaću prije poreza, uvećanu za doprinose iz plaće, tj. doprinose za mirovinsko osiguranje (20%). Ti su doprinosi dio radnikove plaće jer direktno ulaze u njegovu mirovinsku osnovicu. Njegovim se smatra i porez, jer dva radnika s ugovorenom istom bruto plaćom ne moraju imati istu neto plaću, s obzirom da na to utječe visina osobnog odbitka i mjesto prebivališta koje određuje visinu prireza. K tome, pod nekim uvjetima radnik može ostvariti i pravo na povrat poreza, po isteku godine.
Iz tog razloga nije dopušteno ugovarati neto plaću.
Međutim, mali poduzetnici često misle da pojam “bruto plaća” znači ukupnu cijenu plaće, što je iz gornjeg primjera jasno da nije. Poslodavac je, naime, još dužan platiti i doprinose na plaće: za zdravstveno osiguranje, za slučaj ozljede i za zapošljavanje - ukupno 17,5%.
Drugim riječima, pri planiranju financiranja plaća uzmite sve u obzir.
Da pojednostavimo računicu ovako: kod manjih plaća, poslodavac će na svaku kunu koju daje radniku, platiti još oko pola kune. Kod prosječnih plaća (oko 5.500 neto) na svaku kunu radniku potrebno je osigurati još 64 lipe za davanja, a kod većih plaća iznos je još veći.
Sve što dajete radniku smatra se plaćom, pa tako i neka roba ili proizvodi iz vašeg asortimana, korištenje imovine poduzeća ili obrta ili slično. Najčešće su to automobili ili ostala vozila koja često poslodavci omogućavaju radniku da ih koristi i za službene i za privatne potrebe. Tako je na onaj dio koji se odnosi na privatno korištenje, potrebno uplatiti doprinose i poreze.
Prilično je kratak popis isplata koje poslodavci smiju isplatiti radnicima neoporezivo i bez plaćanja doprinosa, a limitirani su i iznosi.
Od redovnih isplata tu su božićnice, regresi i slično sve zajedno godišnje 2.500 kn i 400 kn dar u naravi, a sve ostalo vezano je uz neke okolnosti, kao dugotrajno bolovanje, jubilarne nagrade i slično.
Sve nadoknade radniku za stvarno nastale troškove su isplaćuju neoporezivo, a nadoknadom se smatraju i dnevnice i naknade za terenski rad. Drugim riječima, da se takva isplata može učiniti, prethodno mora nastati stvarni trošak, o kojemu trebaju postojati neki dokazi i vjerodostojni obračuni.
Zanimljivo iskustvo sam imala prije par dana: klijent prestaje raditi kod svog poslodavca i radi plan kako će svom budućem radniku isplaćivati plaću. Kaže pritom: i ja ću njemu na ime terenskog rada isplaćivati pola plaće, da me to sve manje košta. Budući da znam da radi posao vezan isključivo za rad u uredu na računalu, bila sam začuđena kad mi je poslao sliku svoje platne liste na kojoj je iznos jednak neto plaći pridodan pod formom dodatak na plaću!
Papir podnaša doista sve, ali je pitanje dokle. Taj njegov poslodavac je valjda utajio dovoljno novca da će iz toga financirati drakonsku kaznu koja ga čeka, ili je samo nedovoljno informiran, što ga neće spasiti!
Uglavnom, na pitanje iz naslova odgovor je: legalno, nikako! Naši su propisi takvi kakvi jesu, a proračunska zvijer jako je gladna i zato sve ide kao u onoj narodnoj pjesmi: pola pije, pola Šarcu daje.
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
