Tvrtka GfK, koja se bavi istraživanjem tržišta je tijekom 2005. godine provela istraživanje o preferiranim oblicima štednje i došla do zanimljivih rezultata... U Hrvatskoj su podaci prikupljeni od ukupno 2.000 ispitanika, a rezultati govore kako građani Hrvatske smatraju najboljim tri načina štednje:
- kupovanje stana - oročena štednja u bankama i - životno osiguranje
a zatim slijede:
- stambene štedionice, - kupovanje zemljišta, - štedna knjižica u banci te - čuvanje novca kod kuće.
Kupovanje nekretnina više se preferira u Istri i Primorju te Zagrebu i okolici, nego u ostalim regijama. Oročena štednja u bankama više se preferira u Lici, Kordunu i Banovini, te u Sjevernoj Hrvatskoj. U regiji Zagreb i okolica više se preferira životno osiguranje, ali i moderni načini štednje poput kupovanja dionica i udjela u investicijskim fondovima. Iz ovoga se može primijetiti kako se u ruralnim sredinama još uvijek najviše cijeni najkonzervativniji oblik štednje, dok se u urbanim sredinama ljudi okreću prema nekretninama, životnim osiguranjima i sl. U metropoli su naglašenije i sklonosti modernijim i riskantnijim oblicima poput instrumenata tržišta kapitala. U procjeni što se smatra najboljim oblikom štednje ili ulaganja utvrđene su i neke razlike obzirom na spol ispitanika. Dok muškarci više preferiraju kupovanje stana / kuće / zemljišta, žene više preferiraju oročenu štednju u bankama. Skupina ispitanika u dobi od 25 do 59 godina više preferira kupovinu nekretnina u usporedbi s mlađim i starijim ispitanicima. Najstarija dobna skupina (stariji od 60 godina) više preferira klasične oblike štednje u bankama (oročena ili a'vista), ali i čuvanje novaca kod kuće. Oni u dobi 30 do 39 godina češće navode životno osiguranje, dok se za stambene štedionice češće odlučuju mlađi ispitanici - oni u dobi 20 do 24 godine. Utvrđene su i neke razlike po obrazovnom statusu ispitanika. Obrazovaniji više preferiraju kupovanje nekretnine, dok manje obrazovani više preferiraju a'vista štednju u bankama te čuvanje novca kod kuće. Ispitanici s najvišim stupnjem završenog obrazovanja češće preferiraju životno osiguranje, stambenu štednju, i ulaganje u investicijske fondove. Što su ispitanici boljeg socio-ekonomskog statusa to se češće biraju moderniji načini štednje tj ulaganja, životno osiguranje, stambena štednja - kupovina dionica i investicijski fondovi. Ispitanici najnižeg socio-ekonomskog statusa češće se opredjeljuju za čuvanje novca kod kuće i a'vista štednju u banci što smatraju najatraktivnijim načinima štednje. Iz svega navedenog vidimo kako su dionice i investicijski fondovi još uvijek prilično egzotičan oblik držanja kapitala iako se pomalo i on uvlači u svakodnevni život građana Hrvatske, a ,osnovni je razlog nepovjerenje u nepoznato. Treba ipak imati na umu kako se radi o popuno novim financijskim proizvodima u RH.