Po struci sam profesor. Želja mi je davati poduke školarcima, a nisam siguran bi li otvaranje obrta bilo produktivno. Je li moguće djelatnost poduka paušalno oporezivati? Je li za takvu vrstu oporezivanja nužno otvoriti obrt i na koji bi način bilo najisplativije davati poduke, s obzirom da ne očekujem previsoke prihode?
Za obavljanje navedene djelatnosti nužno je ishoditi određeno odobrenje odnosno registraciju kod nadležnog tijela, jer se u protivnom izlažete mogućnosti određenih prekršajnih sankcija. Djelatnost pružanja usluga poduke, po našem mišljenju, može se obavljati i otvaranjem obrta. Predmetna djelatnost može se oporezivati paušalno, kao i ostale vrste djelatnosti, sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Ako želite da od samog početka obavljanja djelatnosti, umjesto oporezivanja prema poslovnim knjigama, budete paušalno oporezovani, to trebate zatražiti od nadležnog poreznog tijela već kod podnošenja prijave u registar poreznih obveznika – obrazac RPO, a koja se podnosi u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti. Temeljem toga, nadležno porezno tijelo će donijeti rješenje te utvrditi propisanu visinu poreza. Ovaj se porez utvrđuje primjenom porezne stope od 12% na godišnji paušalni dohodak koji, prema navedenom Pravilniku, iznosi 12.750 kuna, s tim da se utvrđeni porez uvećava i za propisanu stopu prireza. Ovaj mjesečni porez i prirez za Grad Rijeku iznosi 154,27 kuna, dok ukupna godišnja obveza iznosi 1.851,30 kuna.
Porez se plaća u istoj svoti, neovisno od toga je li
obveznik uopće ostvario dohodak ili je isti ispod ili iznad naprijed spomenute
propisane svote godišnjeg paušalnog dohotka. To je i osnovno obilježje
paušalnog oporezivanja i razlika od oporezivanja prema poslovnim knjigama, gdje
se porezna obveza utvrđuje na osnovi ostvarenog dohotka (razlika između
poslovnih primitaka i poslovnih izdataka), gdje i ne mora doći do utvrđivanja
poreza ako nije bilo ostvarenog dohotka ili je on manji od mogućeg pripadajućeg
poreznog odbitka.
Kod paušalnog oporezivanja također postoji i obveza plaćanja
obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, s tim da je njihova
visina propisana u nižoj svoti od doprinosa koje plaćaju ostali obveznici, jer
se primjenjuju različiti koeficijenti za izračun osnovica od kojih se plaćaju
ovi doprinosi. Ova osnovica za obveznike koji se paušalno oporezuju trenutno
iznosi 3.102,40 kuna mjesečno, što daje mjesečnu obvezu doprinosa u iznosu od
1.039,30 kuna, dok mjesečna osnovica za ostale obveznike iznosi 5.041,40 kuna,
a mjesečni doprinosi 1.688,87 kuna.
Ako se djelatnost obavlja uz radni odnos, tada se ovi
doprinosi utvrđuju na drugačiji način, s tim da također postoji razlika u
njihovoj visini, ovisno o načinu oporezivanja. Iz naprijed navedenog, vidljivo
je da su propisani doprinosi niži za obveznike koji se oporezuju paušalno, dok
visina samog poreza može, ali ne mora uvijek biti niža od porezne obveze za
ostale obveznike, jer oni neće imati obvezu poreza ako ne ostvare dohodak ili
iskažu gubitak po poslovnim knjigama. O tome što je povoljnije u Vašem slučaju,
možete i sami procijeniti.
