Ovih dana sam razgovarala sa mladim poduzetnikom koji je bio jedan od hrabrih koji je naumio elektronički osnovati svoje poduzeće

 

Umjesto u rujnu, kako je u proljeće 2019. bilo najavljeno, tek u prosincu je omogućeno elektroničko registriranje poduzeća. Pristupa mu se preko internetskog portala E-građani, točnije putem stranice start.gov.hr.

Ovih dana sam razgovarala sa mladim poduzetnikom Filipom P. koji je bio jedan od hrabrih koji je naumio ovako osnovati svoje poduzeće, kako mu je samom rečeno u institucijama koje je svejedno morao pohoditi. Razlog ćemo doznati u njegovoj priči koju je s nama podijelio u želji da pomogne ostalima.

P: Filipe, što su bili vaši motivi da odaberete online otvaranje poduzeća?

O: Pročitao sam opis prednosti ovakvog načina na službenim stranicama tog servisa. Kako ste me dobro uputili u pravni dio okolnosti i kako sam jedini osnivač i direktor, te sam po struci informatičar, procijenio sam kako će to biti moj prvi poduzetnički izazov. Pokazalo se da je i za mene cijeli proces bio poprilično zahtjevan.

P: Možete li nam ukratko opisati proceduru?

O: Pročitao sam upute i shvatio da je prvi korak nabavljanje certifikata sigurnosne razine 4 u Fini. Druga opcija je pristupiti sustavu sa osobnom iskaznicom koja ima čip, za što treba imati i odgovarajući čitač. Ja sam certifikat kupio u Fini, na USB stiku. Cijena mu je 500 kn za dvije godine, pa sam sada platio prvih 250 kn.

Sam proces teče relativno glatko. Sustav je povezan sa ostalima, pa su ostali moji osobni podaci bili povezani sa OIB-om, kad sam ga upisao.

Što se tiče temeljnog kapitala, sustav mi je primarno nudio iznos od 5.000 kn, što sam i odabrao. Budući da sam drugi dan povratno primio informaciju da je potrebno da na Trgovački sud deponiram bjanko mjenicu kao garanciju uplate preostalog kapitala, morao sam posjetiti Trgovački sud, gdje su mi savjetovali da razmislim da ipak uplatim cijeli kapital. Tako sam odlučio da dopunim zahtjev sa upisom cijelog minimalnog temeljnog kapitala od 20.000 kn i izbjegnem troškove javnog bilježnika za ovjeru mjenice i potrebu da za godinu dana uplaćujem preostali iznos i nastavljam postupak.

Što se tiče djelatnosti, sustav nudi dvije opcije: biranje iz liste djelatnosti po NKD i slobodni unos teksta. Meni se učinilo praktičnije odabirati djelatnosti iz popisa, pa je to rezultiralo odbijenicom za cijeli niz djelatnosti koje sam odabrao. I to je bio razlog da se uputim na Trgovački sud. Tamo su mi savjetovali da odaberem drugu opciju i da prepišem djelatnosti od druge tvrtke koja već je registrirana. To sam i učinio u korigiranom online zahtjevu.

P: Kakvi su vaši dojmovi o tehničkim rješenjima samog sustava, o čemu možete kvalificirano govoriti s obzirom na svoje informatičko obrazovanje?

O: tehnički je išlo relativno glatko sve do trenutka potpisivanja zahtjeva. Naime, prvenstveno svi budući korisnici moraju znati da se driveri za Finin certifikat mogu instalirati samo na računalo sa sustavom Windows, jer za MAC ne postoje. Dalje, imao sam problema jer je računalo 64-bitno. Na kraju, morao sam znati sam povezati taj certifikat sa nekim PDF čitačem, te znati ispravno odabrati između dva certifikata na stiku, od kojih je jedan za logiranje, a drugi za potpisivanje te su k tome bili krivo označeni na certifikatu. To je bio razlog zašto sam morao pohoditi i na Finu.

P: Možete li nam opisati svoj ukupni dojam o ovom postupku?

O: U sve sam krenuo svjestan izazova i danas sam zadovoljan jer sam nešto novo naučio i sam došao do cilja. Međutim, moj je dojam da je aplikacija daleko od dovršene. Dojam su popravili službenici na Trgovačkom sudu i u Fini, koji su o svemu znali gotovo jednako koliko i ja, ali su imali volje i strpljenja da dođemo do cilja zajedno.

Širu Filipovu priču, sa slikama ekrana i konkretnim opisima, potražite na web stranici našeg knjigovodstva u rubrici Savjeti.

Na kraju, mogu i ja iznijeti svoje mišljenje, koja se nakon razgovora sa Filipom, nije puno promijenilo u odnosu na ono koje sam prije imala, jer se poklapa sa iskustvima u elektroničkom otvaranju obrta: ovakav način otvaranja poduzeća je prikladan samo za izuzetno hrabre i informirane osobe. Pretpostavljam da će tehnički sustav biti dorađen, kad ga isprobaju brojni drugi ‘pokusni kunići’. Ono što će vjerojatno ostati nepromijenjeno je izostanak objašnjenja o posljedicama svakog pojedinog ‘klika’.

Razlika u trošku je značajna jer je Filipa samo osnivanje koštalo 200 kn pristojbi (osim cijene certifikata i temeljnog kapitala). Na budućim osnivačima je da procjene je li im ta ušteda vrednija od elegancije odlaska u javnobilježnički ured u kojem dobiju i pravne informacije.

Ne možemo poreći činjenicu da je sada moguće poduzeće otvoriti iz svoje fotelje. Teoretski.

Sretno!

 

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge