Prirodna potreba za dnevnim unosom soli je 2 g (nešto više od prstohvata). Dozvoljen preporučen unos soli je 6 g (čajna žličica), a u Hrvatskoj je prosječan unos soli u organizam 11,6 g (jušna žlica)
Iako se stalno govori o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizam, barem kada je u pitanju Hrvatska, daleko smo od toga da unos smanjimo. O štetnosti unosa soli u organizam govorimo već više od godinu dana, no sada imamo najnovije rezultate koje je objavilo Hrvatsko društvo za hipertenziju i Društvo za razvitak nefrologije „Prof. dr. Milovan Radonić ", pa mislim da je važno da njihove zaključke zajednički komentiramo.
Prvo trebamo definirati što je kuhinjska sol. To je natrijev klorid (NaCl) koji u sebi sadrži 40% natrija. Treba naglasiti da natrij u organizmu služi za održavanje vitalnih funkcija i da je veoma važan element bez kojega nema života. Mnogi će sada reći - u čemu je onda problem? Ako unosimo više natrija u organizam, onda ćemo biti zdraviji, što ne? No, nije uopće tako. Bez natrija se ne može, ali povećan unos soli dovodi do teških zdravstvenih problema i na kraju može dovesti i do smrtnog ishoda.
A evo sada i nekih od novijih statističkih podataka o zlouporabi unosa soli u organizam u Hrvatskoj.
Prvo ćemo navesti podatke koji nam trebaju naglasiti ozbiljnost stanja.
Naime, prirodna potreba za dnevnim unosom NaCl je 2 grama (nešto više od prstohvata). Dozvoljen preporučen unos soli je 6 grama (čajna žličica).
Pazite sada, u Hrvatskoj je prosječan unos soli u organizam 11,6 grama (jušna žlica)! Mislim da ovom podatku ne treba komentar.
Da bismo bolje shvatili kolika je to količina, evo još podataka. Prosječno jedna osoba godišnje unosi 5 kg soli. Manje od 6 grama uzima 9,7% građana Hrvatske, 51,2% građana uzima između 6 i 12 grama. Preko 12 grama dnevno soli unosi 39,1% građana. Čak 9 od 10 građana unosi više soli nego je potrebno i stvara u isto vrijeme podlogu za nastajanje niza oboljenja koja zahtijevaju dugotrajno liječenje i velike troškove.
Godišnje se u Hrvatskoj pojede 20.500 tona soli odnosno 1.138 kamiona. Priznat ćete da su ovo podaci koji bi nas trebali navesti na razmišljanje o promjeni načina prehrane kada je u pitanju unos soli. Time bi učinili jako puno u prevenciji nastajanja zdravstvenih problema.
Tu treba još nešto spomenuti. Naime, kada govorimo o unosu soli u organizam, najčešće mislimo da je to ona sol koju stavljamo u hranu prilikom kuhanja u kući. To je važno pitanje na koje mi možemo direktno djelovati, ali pored toga treba reći da u industrijskoj proizvodnji hrane upotreba soli prelazo sve granice i da bi trebalo zatražiti od zdravstvenih vlasti da tu nešto više poduzmu.
U idućim nastavcima nastavljamo govoriti o štetnosti uzimanja kuhinjske soli.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
