Na svakom savjetovanju s budućim ili novim malim poduzetnicima nastojim uputiti u pravne i porezne činjenice koje će nastupiti kod njegovog zatvaranja.
Svi koji posluju kao fizičke osobe - obrtnici, samostalne djelatnosti, domaće radinosti i sporedna zanimanja - jednako lako kako otvaraju svoje poduzetništvo, tako ga i zatvaraju. Podnose zahtjev nadležnom uredu za gospodarstvo i za par dana i par stotina kuna troška dobiju rješenje, koje uz odgovarajuće obrasce predaju poreznicima i mirovinskom i zdravstvenom zavodu. Napominjem da ga oni primaju službenim putem, ali obvezu njihovog izvještavanja ne treba preskakati, prvenstveno u vlastitom interesu.
U poreznom smislu, priča sa zatvaranjem nije tako jednostavna.
Paušalno oporezovani dužni su u svoju knjigu prometa pribrojiti i tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, te sve zajedno prijaviti kroz izvještaj koji će podnositi u prvih petnaest dana godine koja slijedi zatvaranju. Doprinose će platiti za dio godine koji su poslovali.
Oni koji vode poslovne knjige, osim što u primitke dodaju vrijednost imovine, pridodaju i sva svoja nenaplaćena potraživanja na dan zatvaranja obrta. Paralelno, u izdatke upisuju sva svoja dugovanja.
Stoga, porez na dohodak u toj zadnjoj godini poslovanja može biti bitno drugačiji nego u godinama poslovanja, što ovisi o konkretnoj situaciji.
Dakle, odavno je ukinuto pravilo da obrt ne možete zatvoriti dokle god ste dužni neko javno davanje. Možete ga slobodno zatvoriti, poštujući ova pravila.
Ako ste bili u sustavu PDV-a, na zadnji dan poslovanja cijela obveza iz knjige neplaćenih izlaznih računa stavlja se u račun s kompletnim pretporezom iz knjige ulaznih računa, i razlika ima dospijeće s krajem mjeseca koji slijedi. Ako je obveza na vašoj strani, platite ju ili očekujte kamate i ovrhe. Ako je pretporez, očitujte se kako ćete njime raspolagati: podmiriti obveze po nekim drugim računima koje prati porezna uprava, primjerice za doprinose; ili tražiti povrat.
Vrlo često se oni koji su svjesni ovakvih poreznih posljedica odluče otezati sa zatvaranjem. Ovisno o vrijednosti, procjenjuju možda da im se više isplati plaćati doprinose svaki mjesec. Viđala sam argumentirane odluke obje vrste.
Mirovanje obrta postoji kao pojam, i ima smisla kod onih koji posluju u nekim prostorima pa žele izbjeći obavezu da ga drže otvorenim. Naime, doprinosi se za vrijeme trajanja mirovanja obrta svejedno plaćaju u cijelosti.
Upis u registar obrta bez početka rada dostupan je obrtnicima bez ikakvih poreznih posljedica, i bez obaveza plaćanja doprinosa, ali samo prvih godinu dana. Ako po isteku tog roka ne upišete početak rada, upis obrta se po službenoj dužnosti briše iz registra.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
