Borba sa snižavanjem inflacije glavni je izazov novim članicama Europske unije i pretendentima za prihvaćanje eura kao domicilne valute. Tri države koje će najvjerojatnije biti prve od post-komunističkih država koje će 2007. godine uvesti euro su Estonija, Litva i Slovenija. Ovaj trojac je već prošao pola puta unutar mehanizma deviznih tečajeva ERM II čime im ostaje sve manje vremena za stavljanje inflacije u potrebne okvire. Za većinu centralno europskih država najveći problem je proračunski deficit, no dvije baltičke i jedna srednjeeuropska država s time nemaju problema. Prema posljednjim analizama ove tri države zadovoljavaju sve potrebne kriterije zadane još u Mastrichtu za pristupanje u eurozonu, osim ovog inflatornog kriterija. Ostali kriteriji su proračunska disciplina, niske kamatne stope i stabilan tečaj. Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Fitch je ustanovila da su od deset država koje su 2004. godine ušle u Europsku uniju po kriteriju inflacije sve nazadovale osim jedne. Kada su te države ušle u EU njih šest je bilo unutar potrebnog inflatornog kriterija. Ironično je što su dvije Baltičke države fiksirale tečajeve u odnosu na euro zbog mehanizma deviznih tečajeva ERM II, a da su ostavile slobodno fluktuiranje tečaja njihova bi valuta najvjerojatnije lagano jačala, kao što jačaju sve valute brzorastućih ekonomija u nastajanju, čime bi se na taj način smanjio inflatorni pritisak. Estonija ima prosječnu stopu inflacije od 4,1 posto na godišnjoj razini, znatno više od kriterija za ulazak u eurozonu od 2,4 posto. Estonska godišnja stopa inflacije je prošle godine iznosila 2,00 posto što bi u potpunosti bilo unutar zadanih kriterija. Litva i Slovenija su ipak u malo boljem položaju. Njihove maloprodajne cijene su na godišnjoj razini porasle za 2,7 posto, nešto više od dozvoljene granice. Mogući problem za ove države može biti zbog činjenice da kriterija stope inflacije se iz mjeseca u mjesec mijenja, odnosno nije određena fiksna stopa. Ciljana stopa za ulazak u eurozonu se dobiva kao prosjek stopa inflacija u tri država Eurozone koje taj mjesec imaju najnižu inflaciju. Analitičari smatraju da će se prosjek inflacije u tri države Eurozone s najnižom inflacijom sa sadašnjih 2,4 posto narasti iduće godine na 2,8 posto. Porast inflacije će prvenstveno biti zbog očekivanja o porastu prosječne cijene nafte. Čelni ljudi Europske Unije i Europske centralne banke inzistiraju na tome da se kandidati za eurozonu moraju pridržavati zadanih kriterija, dok su države kandidati uvjerene da EU neće biti tako stroga. Taj optimizam baziraju na činjenici da najveće europsko gospodarstvo već nekoliko godina krši kriterij fiskalne discipline. A prema posljednjim izjavama iz Njemačke tako će biti i u naredne dvije godine. Vodeći ljudi država kandidata vjeruju kako će konačna odluka o širenju eurozone biti prije politička nego ekonomska.