U ovoj rubrici često smo pisali o paušalnom oporezivanju dohotka, a budući da su se propisi od početka ove godine promijenili, ponovo se vraćam temi.

Paušalno je oporezivanje zapravo sustav oporezivanja pretpostavljenog dohotka, i dostupno je samo obrtnicima, a poduzećima nije.

Nakon otvaranja obrta potrebno je u roku osam dana zatražiti takav sustav oporezivanja u nadležnoj poreznoj ispostavi. Ovu radnju ne valja propustiti, jer postupak samog otvaranja obrta je isti za sve i odvojen je od načina oporezivanja. Onaj tko to propusti zatražiti, morat će voditi poslovne knjige i plaćat će porez na utvrđeni dohodak.

Oni obrtnici koji su već poslovali od lani i vodili poslovne knjige, pa su poželjeli od ove godine paušalno oporezivanje, trebali su do 15. siječnja predati zahtjeve popraćene s dokumentacijom koju su im trebali pripremiti njihovi knjigovođe.

Što je glavna novost od 2017. godine?

Iako su do sada djelatnosti ugostiteljstva i trgovine bile izuzete od ove mogućnosti, sada je i tim djelatnostima dopušteno paušalno oporezivanje.

Također, sada obrti s izdvojenim pogonima mogu biti paušalno oporezovani.

Jedini uvjet je sada preostao da primici ne smiju biti veći od praga za ulazak u sustav PDV-a, a to je ove godine i dalje 230.000 kn.

Osim dosadašnja tri razreda, sada je uveden i četvrti, koji obuhvaća primitke od 149.501 kn do 230.000 kn. Razredi zapravo određuju visinu poreza koju obrtnik plaća, a to je redom:

– razred s primicima do 85.000 kn - 1.530 kn poreza godišnje

– razred s primicima od 85.001 do 115.000 kn - 2.070 kn poreza godišnje

– razred s primicima od 115.001 do 149.000 kn - 2.691 kn poreza godišnje

– razred s primicima od 149.001 do 230.000 kn - 4.140 kn poreza godišnje

Porez se plaća u četiri tromjesečna obroka.

Osim poreza, paušalno oporezovani dužan je plaćati i doprinose, ali u iznosima nižim od onih što ga plaćaju obrtnici koji vode poslovne knjige. Radi se o svoti od 1.151,57 kn mjesečno.

Ovako oporezovani obrtnici koji su istovremeno negdje i zaposleni, plaćaju još manje iznose doprinosa: od 2.231 kn za I. razred do 6.037 za IV. razred, godišnje.

Obrtnici plaćaju i obvezni komorski doprinos od 44 kn mjesečno, a članarine turističkoj zajednici plaćaju ako je njihova djelatnost na popisu obveznika.

Skrenula bih pažnju na nekoliko bitnih činjenica: bez obzira na možebitne poteškoće i gubitke, gore navedene obaveze redovno dospijevaju i moraju se platiti. Oni koji vode poslovne knjige nemaju tih problema, jer na gubitak se ne plaća porez.

Činjenica da ste u takvom sustavu oporezivanja ne oslobađa vas poštivanja ostalih propisa koji uređuju djelatnost kojom se bavite. Trgovci i ugostitelji, primjerice, imaju cijeli niz propisa koje moraju poštivati i evidencija koje moraju voditi.

Nadalje, porez na dodanu vrijednost je drugi sustav oporezivanja i vrlo često su i paušalno oporezovani obveznici plaćanja tog poreza na usluge koje steknu iz inozemstva.

Kao i do sada, paušalno oporezovani mogu imati zaposlenike, u kojem slučaju su obveznici primjene svih radnopravnih propisa.

Poslovni račun ovih obrtnika dostupan je za njihove privatne ovrhe, kao i ostalim obrtnicima.

Do kraja lipnja ove godine ovi obrtnici mogu izdavati račune iz bloka kojeg su ovjerili na poreznoj upravi i ti se računi smatraju fiskaliziranima. Od početka srpnja morat će provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa putem naplatnih uređaja u skladu s posebnim propisom. Iako podrobnija objašnjenja tek očekujemo, za pretpostaviti je da će sve račune trebati fiskalizirati izravnom vezom s poreznom upravom, jer to je jedini način da doista budu kontrolirani iznosi njihovih prometa.

Od obveznih evidencija za potrebe poreza na dohodak, ovi obrtnici vode samo knjigu prometa, u koju upisuju sve svoje naplaćene račune – bez obzira na način naplate. Po isteku godine, iz te knjige deriviraju podatke u obrazac PO–SD.

Pravila koja se primjenjuju u slučaju prelaska limita u tijeku godine su ista kao i prije, o čemu sam ranije pisala.

Ova će godina biti specifična po tome što će biti slučajeva kada će obrtnik prijeći limit i morati izaći iz paušalnog oporezivanja, a da će od 2018. ponovo moći zatražiti takvo oporezivanje, ako ove godine ipak ne prijeđe 300.000 kn primitaka. Naime, već je poznato da će to biti novi limit za ulazak u sustav PDV–a.

Da zaključim: usprkos često prisutnom mišljenju, ne radi se o nekom jednostavnom obliku poslovanja čiji vlasnik ni o čemu ne treba brinuti i kojemu se gleda “kroz prste”.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na  Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge