Budući ili novi poduzetnici me često pitaju kako će poreznici znati o poslovnim događajima koji se kod njih zbivaju.
Iako se često događa da značajniji ili barem veći dio posla ostaje zabilježen u nekim osobnim evidencijama samog malog poduzetnika, te on analize svog poslovanja radi neposrednim opažanjem ili na temelju osjećaja, ipak je (barem zamisao) da poduzetnik bilježi događaje u poslovne knjige. Na temelju tih knjiga i izračuna koji iz njih slijede, sam poduzetnik može kasnije analizirati svoje poslovanje, uočavati trendove i raditi planove za budućnost.
Isto tako, iz tih knjiga generiraju se propisani izvještaji koji se predaju poreznoj upravi ili čak i javno objavljuju.
Dokle god se izvještaji predaju uredno i na vrijeme, poreznici će presumirati da su izvještaji vjerodostojni i utemeljeni na stvarnim podacima. Naravno, uvijek postoji mogućnost da se u procesu kontrole ustanovi da su pojedini podaci netočno prikazani, da dokumenti nisu vjerodostojni ili da porezni propis nije ispravno primjenjen, pa će poreznici osporavati predane izvještaje i poslovne knjige.
Upravo je zato poduzetniku važan knjigovođa, bez obzira je li to osoba koju je zaposlio, ili drugi poduzetnik kojeg je ugovorno angažirao. Ta osoba ima odgovornu zadaću da poslovnu dokumentaciju pretače u poslovne knjige i izvještaje.
Kada će, sasvim konkretno, poreznici doznati pojedine podatke o vašem poslovanju? To ovisi o vrsti registracije poduzetništva i pojedinim elementim poreznog statusa.
Primjerice, ako poslujete kroz obrt koji nema zaposlenika, nije u sustavu PDV- a niti je u VIES bazi, prvi ćete redovni izvještaj podnijeti po isteku godine, uz poreznu prijavu. Bit će to rekapitulacija primitaka i izdataka.
Ako ste si kao obrtnik isplaćivali neke neoporezive primitke sa računa obrta, tada o tome svaki mjesec izvještavate kroz JOPPD obrazac.
Ako ste poduzeće bez zaposlenih, izvan PDV-a i VIES baze, prvi izvještaj podnosite po isteku godine: prijavu poreza na dobit, račun dobiti i gubitka i bilancu stanja. Uz njih prilažete i razne druge priloge, koji predstavljaju podrobnije obrazloženje pojedinih podataka iz izvještaja.
Svaki poduzetnik koji ima zaposlenike uz svaku isplatu plaće izvještava na JOPPD obrascu, bio obrtnik ili poduzeće.
Također svaki na istom izvještaju prijavljuje i isplate drugih dohodaka, tzv. honorara.
Oni koji su u sustavu PDV-a, ovisno o razdoblju obračuna, svako tromjesečje ili svaki mjesec, izvještavaju o isporučenim i primljenim dobrima i uslugama, te o obvezi PDV-a i pretporezu. Iz obrasca se ne vidi s kime ste poslovali, već samo vrijednosti.
Oni koji imaju dodijeljen PDV identifikacijski broj, tj.koji su u VIES bazi, izvještaje o poslovanju sa europskim poduzetnicima podnose svaki mjesec kada je bilo promjene. Iz izvještaja se vidi i s kime su poslovali.
Dakle, najučestalije o svom poslovanju izvještavaju poduzetnici koji su u sustavu PDV-a.
Oni ovih dana podnose prvi puta i izvještaj OPZ-STAT u kojem redom navode od koga, koliko, i kako dugo potražuju dospjela potraživanja. Ovo će biti do sada najsveobuhatnije izvješće, jer do sada su poreznici tek na kraju godine saznali samo iznos ukupnog potraživanja, bez analitike ikakve vrste.
S krajem ove godine potrebno će biti predati i novo izvješće o poslovanju sa porezno povezanim osobama, gdje će također biti vidljivo i tko su te osobe i kolika je vrijednost poslovanja s njima.
Zaključujem da nam poreznici sve manje vjeruju, od nas svake godine traže sve više podataka, nas poduzetnike to košta više novaca - a istovremeno se svi zaklinju u poticanje poduzetništva. Prilično zanimljiv pristup!
Od prastarih vremena poznato je da je najuređenije ono društvo koje ima najmanje propisa - tamo caruje zdrav razum i čovječnost. S druge strane, prenormiranost je maska za potpuno drugačije odnose.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
