Čemu je potrebno da se poduzeće prijavljuje na HZMO, kad ono već sustavno posjeduje sve podatke?
Sjećate li se davne 2009. godine? Tada je u ovoj državi uveden osobni identifikacijski broj, koji je zamijenio do tada korišteni jedinstveni matični broj građana i koji je postao i porezni broj.
Kad su nam najavljivali sustav OIB-a, govorili su da će njime biti podaci umreženi i da će sve državne institucije imati povezane podatke o nositeljima tog broja.
Taj dio nije funkcionirao dugo, zapravo do ove godine. Sama ne mogu svjedočiti jesu li doista sve institucije sada umrežene, ali mogu posvjedočiti o onom dijelu s kojim u uredu svakodnevno radimo i koji ima veze s poduzetništvom.
O novoosnovanom poduzeću i njegovim osnovnim podacima Trgovački sudovi promptno obavještavaju Poreznu upravu i HZMO. I dalje je potrebno da direktor novo osnovanog poduzeća izvrši prijavu u nadležnu ispostavu Porezne uprave, ali referenti zapravo samo naprave usporedbu i dopunu podataka koji su već u sustavu.
Poznat im je, također i OIB direktora poduzeća - što je bitno kod obračunavanja plaće. Štoviše, u sustav automatske kontrole JOPPD obrasca, kojim se poduzeće zadužuje za obračunate doprinose za plaće zaposlenika, ugrađena je i kontrola iznosa plaće za osobu koja je član uprave, jer za njih je propisana osnovica veća od minimalne za ostale zaposlenike.
Vrlo brzo nakon prijave zaposlenja na HZMO, porezna raspolaže sa tim podatkom.
Porezna kartica zaposlenika u obrtima i poduzećima je dostupna tim poslodavcima putem sustava E-porezna, pa poduzetnik ima potrebne podatke za obračune plaća. Ako zaposlenik nešto nije raščistio na Poreznoj upravi, porezna kartica nije dostupna pa je to indikator da se zaposlenika uputi na rješavanje na vrijeme.
Poduzetnik može za svoje zaposlenike u njihovo ime predlagati promjene u PK kartici, koje će PU provjeriti i eventualno usvojiti.
Pravila priznavanja osobnog odbitka su ista kao i prije, pa onaj tko obračunava plaće treba biti oprezan u slučajevima kada je radnik zaposlen tijekom mjeseca, a sadržaje poreznih kartica koje radnik u fizičkom obliku dostavi poslodavcu treba provjeravati, jer su na njima moguće stari podaci.
Za očekivati je da će daljnja implementacija sustava rezultirati sa manje obaveza za poduzetnike, jer čemu je potrebno da se poduzeće prijavljuje na HZMO, kad ono već sustavno posjeduje sve podatke? Također, čemu je potrebno da se obrtnik prijavljuje na HZMO, kada je ionako obavezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno, a sustav ima evidentirane podatke o registriranju obrtničke djelatnosti i o eventualnoj istovremenoj zaposlenosti obrtnika?
Naravno da ima osoba koje nisu sretne s ovom umreženošću! To su, primjerice, članovi uprave u poduzećima koji nisu nigdje zaposleni, pa su kao takvi dužni sami plaćati doprinose od oko 3.000 kn mjesečno. Očekuje se da će takvi sada lako biti ‘probrani’.
Sa terena čujem da je mnoštvo nositelja OPG-a koji istovremeno primaju i mirovinu, koji ovih dana primaju pisma. Hoće li se tražiti da se konačno odluče ili će ipak morati vratiti nezakonito primljene mirovine - znat ćemo brzo.
Mi knjigovođe smo većinom zadovoljni sa sustavom koji nam omogućava da sve više usluga za naše klijente obavimo putem interneta. Nismo, međutim, nikako zadovoljni kada uočavamo da je javna uprava prebacila neke dijelove svojeg posla na poduzetnike. Uslugu mi našem klijentu lako obavimo, ali ona rezultira troškom za nekog poduzetnika - našeg klijenta ili nas same, ako nismo u stanju to i naplatiti.
Je li pri tome smanjen broj javnih službenika?!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite naFacebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
