Temeljni kapital d.o.o. ne mora biti u cijelosti uplaćen u novcu, već tri četvrtine može biti uloženo u stvarima ili pravima

 

Ovog proljeća promijenjen je Zakon o trgovačkim društvima, te je veći dio promjena stupio na snagu, dok ostatak vezan uz osnivanje društava na daljinu, elektronski, treba zaživjeti najesen.

Odlučite li se za registriranje poduzeća, kao i do sada potrebno je definirati osnovne odrednice budućeg poduzeća: naziv, sjedište, iznos temeljnog kapitala, osnivače i upravu, te djelatnosti kojima će se društvo baviti.

Jednostavno društvo (j.d.o.o.) sada može osnovati najviše 5 osnivača, temeljni kapital je i dalje 10 kuna, a direktor može biti samo jedan. Jednom osnovano, takvo poduzeće postupa po istim propisima kao i ostala društva i oporezovano je također sa istim poreznim stopama. Ostvarenu dobit ne smije u cijelosti isplatiti osnivačima, već četvrtinu izdvajati u pričuve. D.o.o. neće nikada postati automatski, bez obzira na iznos pričuva, već nakon što provede dokapitalizaciju na trgovačkom sudu. Dakle, nije ju dužno nikada provesti, ako osnivačima odgovara ovo ograničenje raspolaganja dobitkom.

Društvo s ograničenom odgovornošću i dalje može osnivati jedan ili više osnivača. Minimalni udjel jednog je 200 kn. Udio u temeljnom kapitalu određivat će i udio u raspodjeli dobitka koje društvo bude ostvarivalo.

Podaci o svim osnivačima i njihovim udjelima dostavljaju se sudu, a kad zaživi elektronsko osnivanje, svi će osnivači morati u aplikaciji ovjeriti svoju prijavu.

Osnivač ili jedan od njih može biti i pravna osoba, u kojem slučaju odgovorna osoba te pravne osobe pristupa u javnobilježnički ured, ili elektronski kad bude dostupna aplikacija.

Temeljni kapital d.o.o. ne mora biti u cijelosti uplaćen u novcu, već tri četvrtine može biti uloženo u stvarima ili pravima, a ovaj omjer primjenjuje se i na svakog osnivača. Drugim riječima, svaki koji ulaže i stvar ili prava, mora četvrtinu ukupnog udjela uložiti u novcu.

S obzirom da se traži revizija osnivanja u takvom slučaju od strane revizora kojeg odredi sud, ili barem elaborat procjene vrijednosti uloženih stvari ili prava od strane ovlaštenog procjenitelja, ova opcija imat će smisla samo za uloge veće vrijednosti, s obzirom na povećane troškove osnivanja.

Također, postoji i mogućnost da se udjel u novcu ne uplati odmah u cijelosti, već da se minimalno jedna četvrina novčanog udjela uplati prije osnivanja društva, a preostali dio u roku od godine dana od osnivanja društva. Kako je minimalni iznos temeljnog kapitala 20.000 kn, znači da je prije osnivanja nužno uložiti barem 5.000 kn. Međutim, ponovo se postavlja pitanje isplativosti ovakvog postupka, s obzirom na povećavanje troškova dodatnim postupkom pri trgovačkom sudu u roku godine dana. Mišljenja sam da su novinarski prikazi ove promjene stvorili samo neopravdanu euforiju, jer da mjera ima najmanje financijskog opravdanja upravo za male ulagače koji će stremiti minimalnom kapitalu.

Dodatno, zakon predviđa i primjereno osiguranje za to da će dio preuzetnog uloga koji nije uplaćen biti uplaćen kad je jedan osnivač, a kad ih je više za eventualnu štetu društvu odgovaraju solidarno ostali osnivači, koji su prihvatili takav ulog partnera bez kompletne uplate.

Popis djelatnosti poduzeća više nije dio društvenog ugovora, pa će i njihove promjene rezultirati s manjim troškovima, jer će se odluka skupštine dostavljati direktno nadležnom trgovačkom sudu da ju provede.

Sretno!


Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici:Makora knjigovodstvo i poslovne usluge