Mnogi miješaju centriranje i balansiranje. Centriranje se odnosi na centriranost ovjesa i odnos svih kotača jednih prema drugima kao cjeline, a balansiranje se tiče samo pojedinog kotača, kada se svaki pojedinačno usklađuje kontrolom na balans aparatu kod vulkanizera
Svaki automobil ima dva ovjesa: prednji i zadnji. Iako su kod novijh vozila i zadnji ovjesi postali znatno tehnološki napredniji od nekadašnjih, problemi popravka i održavanja se uglavnom svode na prednji ovjes ili, kako se u žargonu, kaže "prednji trap". Zadnji ovjes slijedi putanju prednjega, dok se prednjim upravlja i više je težinski opterećen zbog smještaja motora i mjenjača na prednjoj strani. Prednji pokupi i najveće udarce i vibracije zbog loših cesta te doživljava dodatno opterećenje u zavojima, pa je i skloniji češćim kvarovima.
Ako bi pojednostavljeno nabrojali dijelove prednjeg ovjesa, onda bi rekli da se sastoji od vilica ili oscilirajućih ramena, amortizera, opruga i rukavaca. Rukavci se donjim dijelom učvršćuju na vilice, a gornjim za amortizere. Vilica na donjem dijelu, gdje se spaja s rukavcem, ima ugrađen kuglasti zglob ili "jabučicu", koja omogućuje rukavcu, vilici i amortizeru, a na kraju i kotaču, hod gore dolje, a istovremeno volanu mogućnost nesmetanog zakretanja lijevo-desno. Za karoseriju je vilica učvršćena preko posebnih elemenata od jake gume, tzv. "silent blokova" koji, kako im i samo ime kaže, služe da bi se izbjeglo prenošenje udaraca i vibracija s ceste u kabinu.
Oni koji nisu nikad vidjeli auto s donje strane, možda neće razumjeti kako sve to funkcionira, no kada budu u prilici da im je auto na kanalu ili dizalici, samo jedan pogled bit će dovoljan da se shvati. Iako je upravljački mehanizam cjelina za sebe, uvjetno možemo reći da je i on dio ovjesa, na čije je rukavce vezan preko spona s kuglastim zglobovima. I dok na neke dijelove automobila vozač ne može utjecati svojim načinom vožnje, ovjesu sigurno može produžiti vijek smirenom i pametnom vožnjom te češćom kontrolom. Ofanzivna vožnja sa sobom nosi brže trošenje svih elemenata. Ako vozilo ne servisirate redovito ili samo mijenjate ulje, obratite pažnju na prednje gume. One vam svojim izgledom, tj. istrošenošću, mogu "reći" da postoji potreba za hitnim popravkom ili barem kontrolom. Ako se guma po cijelom gazećem sloju ne troši ravnomjerno, tj. više je istrošena s vanjske ili unutrašnje strane, sigurno je da došlo do istrošenosti, odnosno povećanog zazora na jabučici ili silent bloku ili se, pak, poremetila optika. Pod optikom podrazumijevamo centriranost svih kotača u odnosu na platformu automobila. Pojava udaraca tijekom vožnje na prednjoj strani auta i trošenje gume s unutrašnje strane gazećeg sloja, gledano prema pravcu vožnje, bit će siguran znak da je neki dio ovjesa odslužio svoje i da ga treba mijenjati. Ne čujete li nikakve udarce, a guma se troši s jedne ili druge strane, brzo bi trebalo posjetiti radionu koja ima uređaj za optičko reguliranje ovjesa.
Kotač može izgubiti centriranost i prilikom grubljeg penjanja na nogostup ili nenadanim nailaskom na rupu na cesti. Siguran znak da ovjes nije u centru je i položaj upravljača, koji nakon udarca, na ravnom dijelu ceste više ne stoji simetrično, a tada obično i sam automobil, ima tendenciju gubljenja pravca, pa kažemo da "vuče" lijevo ili desno.
Ako udarac nije bio toliko jak da je došlo do iskrivljenja nekog dijela, "optičari" će vam za sto do sto i pedeset kuna auto vratiti u prvobitno stanje i produžiti vijek njegovih guma. Usput će vas upozoriti da je dobro optiku provjeravati jednom godišnje, naročito ako ste od onih vozača koji u vožnji ne paze previše i voze isto na autocesti i na seoskom putu.
Mnogi miješaju centriranje i balansiranje. Za takve, ponovimo da se centriranje odnosi na centriranost ovjesa i odnos svih kotača jednih prema drugima kao cjeline, a balansiranje se tiče samo pojedinog kotača, kada se svaki pojedinačno usklađuje kontrolom na balans aparatu kod vulkanizera, dodavanjem ili oduzimanjem utega na felgi, dovodi ga se u položaj mirnog okretanja bez vibracija. Ako bi još šire pojasnili, povećano trošenje dijela gume ili gubljenje pravca zahtijeva centriranje, a vibracija ili trešnja volana, naročito iznad osamdeset kilometara na sat, balansiranje. Što se tiče navedenog trošenja, prije svega, ipak najprije provjerite tlak u gumama. To ništa ne košta, a onda, ako treba, krenite dalje. A kad ste već blizu guma, pored već navedenih oblika istrošenosti, podsjetimo i da trošenje gume s obje strane, dok je sredina uredna znači premali tlak u gumi i obratno, trošenje samo srednjeg dijela s nepotrošenim bočnim stranama gazećeg sloja, razlog je prevelikog tlaka. Ukoliko niste sigurni koliki je propisani tlak, pitajte prvog vulkanizera i tako sačuvajte gume. Isplati se!
