Prema nepotpunim podacima, u Hrvatskoj imamo preko 40.000 osoba koje imaju poremećaj hranjenja, a najviše su prisutni kod mlađe ženske populacije
Nedavno je u Rijeci održan seminar o poremećajima jedenja (hranjenja). Seminar su organizirale jake snage Zagreba i Rijeke pod vodstvom mr. sc. Jelene Balabanić Mavrović te uglednih psihijatara iz Zagreba i Klinike za dječje bolesti Kantrida.
Koliko god znali, uvijek ima prostora za dodatno učenje i širenje spoznaja o određenim elementima, pa tako i u segmentu poremećaja prehrane (jedenja i hranjenja). Već znamo da ova rubrika ima ulogu da široj populaciji da osnovne podatke o pojavama koje utječu na naše zdravlje.
Na samom početku mogu izraziti zadovoljstvo što sam imao mogućnost prisustvovati ovom seminaru.
Kao što ste vidjeli, i u naslovu i u tekstu naglašavamo dvije riječi koje naizgled imaju isto značenje, ali nije tako. Hranjenje se odnosi na malu djecu koju hrane njihovi roditelji i staratelji i na osobe koje su nemoćne da same uzimaju hranu. Jedenje je samostalan čin osobe koja odlučuje što i kako će jesti.
Do sada smo nešto više govorili o problemima pretilosti (povećane debljine) i primarnih i sekundarnih posljedica te pojave.
Danas ćemo samo u osnovnim crtama napomenuti probleme koji se baziraju na pretjeranom smanjenju tjelesne mase. Ovo stanje nastaje kod poremećaja hranjenja i jedenja. Taj problem je prisutan i kod male djece, a danas poglavito kod djece i mladih ljudi, a posebice kod djevojčica i djevojaka.
Na seminaru smo čuli podatak koji zaista treba ozbiljno shvatiti. Prema nepotpunim podacima, u Hrvatskoj imamo preko 40.000 osoba koje imaju poremećaj hranjenja. Naglasili smo da je to najviše prisutno kod mlađe ženske populacije.
Po osnovnoj definiciji, poremećaj hranjenja je skup mentalnih elemenata koji su praćeni strahom o povećanoj tjelesnoj težini.
Osnovna podjela ovog stanja je na oblike poznate pod nazivom anoreksija i bulimija.
Anoreksija je stanje izrazite pothranjenosti koja dovodi do kompletnog narušavanja neurovegetativnog sustava i psihosomatskog stanja, s poremećajem razmišljanja o hrani i potrebi da se hrana uzima.
Bulimija je stanje koje uključuje strogu kontrolu uzimanja hrane, potrebu za biti mršav te povremene potrebe za uzimanjem veće količine kalorija i hrane koje se kontroliraju s namjernim povraćanjem i upotrebom laksativa (sredstava za povećanje broja stolica). Tu možemo postaviti medijsku konstatnu da onaj koji je debeo je "glup i primitivan", a da je mršavost vanjski pokazatelj naše "inteligencije i uspješnosti". Osnova svega je da se shvati da je to ozbiljan problem i da se treba od strane roditelja što prije utvrditi i započeti s liječenjem. Liječenje zahtijeva timski rad u kome će sudjelovati psihijatar, psiholog psihoterapeut, nutricionist i internist. To sve treba biti praćeno s podrškom i razumijevanjem cjelokupne obitelji.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na[email protected]
