Glavna boljka svih investitora je kada će centralne banke smanjiti svoju potražnju za američkim dolarima. Dolar je pao na do sada najniži tečaj u odnosu na euro od 1,3329. Razlog toj rasporodaji dolara je jedan članak u kineskim novinama gdje je navedeno kako je kineska centralna banka smanjila ulaganja u američke obveznice. Dolar se nakon toga uspio malo oporaviti. Ono što ostaje je činjenica da je devizno tržište ove dane vrlo nervozno. Rusija je također najavila kako će od sada euro imati vodeću ulogu u njihovim deviznim rezervama. Sve to je išlo u prilog zajedničkoj europskoj valuti budući da SAD će bez investiranja centralnih banaka vrlo teško ili nikako zakrpati ogroman deficit. SAD treba dnevno oko 2 milijarde dolara inozemih ulaganja kako bi održala deficit na sadašnjoj razini. U protekle dvije godine veći dio tih inozemnih ulaganja je stizao kroz kupnju američkih obveznica od strane azijskih i europskih centralnih banaka. Duže vrijeme se investitori razmimoilaze u mišljenijima kada je u pitanju uloga azijskih centralnih banaka, koje već godinama drže svoje valute pod kontrolom u odnosu na američki dolar čime pomažu svojim izvoznicima. Sada je pitanje do kada će one provoditi dosadašnju praksu budući da se vrijednost njihovog dolarskog portfelja topi, odnosno kada će početi povećavati udio eura u svojim rezervama. Računa se kako američki deficit uvelike ovisi akcijama centralnih banaka, koje pune gotovo 60% američkog deficita. Taj omjer je nešto viši nego prije godinu dana kada je iznosio 50%, dok je recimo 1999. godine iznosio nevjerojatnih 20%. Do danas je malo preciznih informacija stiglo od glavnih centralnih banaka oko njihovih planova za diverzifikaciju svojih deviznih rezervi. Osim ruske centralne banke koja je najavila povećavanje udjela eura u odnosu na američki dolar, ostale centralne banke su dosta samozatajne. Krajem prošlog tjedna iz japanskog ministarstva financija je rečeno kako za sada neće doći do promjene u njihovoj politici deviznih rezervi, odnosno da neće smanjivati udio dolara i povećati udio eura. Japanska centralna banka ima najveće devizne rezerve na svijetu. Indija, peta po veličini deviznih rezervi, najavila je kako je već započela s promjenama strukture svojih rezervi. Da se vratim malo na tečajeve. Kao i što se očekivalo polako se počinje s usmenim intervencijama. Predsjednik Europske centralne banke Jean Claude Trichet je početkom tjedna ponovio svoju prethodnu tezu da sadašnji tečaj eura i dolara nije dobrodošao za europsko gospodarstvo. Njegovu stajalištu priklonio se i talijanski Ministar financija Domenico Siniscalco. Neki analitičari su zabrinuti da će jak euro usporiti rast već ionako krhkog europskog gospodarstva. Većina investitora smatra da će do jače korekcije tečaja eura i dolara doći tek kada se u cijelu priču upletu političari. Do tada euro će najvjerojatnije do kraja godine testirati razinu od 1,35. Za sada tehničke točke podrške euru su na 1,3220 i 1,3100; dok euro ima jači otpor jačanju na 1,3380 i 1,3535.