Brojne su djelatnosti koje se odvijaju samo tijekom neke sezone, ne nužno ljetne i ne nužno turističke.
Međutim, poduzeća nisu u mogućnosti negdje prijaviti sezonski karakter i iz toga ostvariti benefite, već je to moguće samo obrtnicima. Učinjeno je to kroz Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti, pa imate li želju obavljati obrt samo sezonski, trebate vidjeti je li vaša djelatnost na tom popisu.
Postupak otvaranja sezonskog obrta ne razlikuje se o otvaranja obrta sa cjelogodišnjim poslovanjem, pa možete o tome pročitati ranije članke u ovoj rubrici.
Ovdje ćemo samo reći da se činjenica sezonskog obavljanja obrta upisuje u obrtni registar, pa ste ju zato dužni navesti u svojem zahtjevu za otvaranje, te će razdoblje u kojem je vaša sezona biti navedeno u rješenju.
Sezonsko poslovanje može trajati najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine (neprekidno ili s prekidima).
Zašto bi se netko uopće odlučio na sezonsko poslovanje?
Prvenstveno iz razloga što za razdoblje koje vam nije sezona ne morate plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ipak, da biste to ostvarili, ne zaboravite s krajem sezone podnijeti potrebne dokumente i obrasce na HZMO i HZZO. Naravno, kad sezona opet počne, potrebno se ponovo javiti istim institucijama.
Za razdoblje koja vam nije sezona, bit ćete obvezno zdravstveno osigurani ispunite li propisane uvjete, od kojih mi se čini najvažnijim podsjetiti na rok javljanja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka sezonskog poslovanja, a nakon toga i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, ukoliko nećete pravo ostvariti kao član obitelji drugog osiguranika.
Oni koji žele ostvariti radni staž potreban za ostvarivanje prava na mirovinu u razdoblju izvan sezone mogu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnijeti zahtjev za produženo osiguranje, te će plaćanjem 500-njak kuna mjesečno ostvariti i u tom razdoblju staž osiguranja koji će se pribrajati radnom stažu i priznavati za mirovinu.
U ostalim elementima, ne vidim neku razliku između poslovanja cjelogodišnjeg i sezonskog obrta. Porezna pravila su ista, tako da ćete porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost plaćati po kriterijima koje smo ranije u ovoj rubrici opisivali.
Odredba novog Zakona o PDV-u po kojem se isporuke ne svode na godišnji nivo, ide na ruku i sezonskim obrtima, jer će oni koji u svojoj sezoni isporuče manje od 230.000 kn i u narednoj godini moći zadržati pogodnost da ne budu u sustavu PDV-a. Ako u sustav baš žele uči, moći će to učiniti na vlastiti zahtjev, ali će tada u sustavu biti barem 5 godina. Naravno, u tom sustavu će biti cijelu godinu i za sve svoje isporuke - o čemu trebaju voditi računa one fizičke osobe koje uz sezonski obrt imaju i neke primitke iz ugovora o djelu i neke druge dohotke, primjerice od zakupnina ili iznajmljivanja turistima.
O odrednicama sustava PDV-a opširnije smo već pisali u ovoj rubrici.
O tome kako knjižiti primitke i izdatke obrta znat će sve vaš knjigovođa, a o tome će ovisiti visina poreza na dohodak koju ćete biti dužni platiti prilikom podnošenja godišnje porezne prijave.
Visina poreza i mjeseci poslovanja, uvjetovat će izračun akontacije tog poreza, koju ćete plaćati od ožujka do naredne veljače, i to uz plaćanje kamata za zakašnjenje i pokretanje ovrha za neplaćanje. Prema tome, uračunajte si to prilikom planiranja novčanih tijekova u razdoblju izvan sezone, jer se porezni dug ne tolerira.
Ako nešto ne razumijete, savjetujte se sa stručnjacima, jer vam nepoznavanje propisa inspektori ni poreznici neće priznati kao izgovor.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
