Jedna od omiljenih tema razgovora, posebice kod starijih ljudi, su povišene masnoće u krvi, pri čemu kolesterol igra glavnu ulogu. Svi o tome diskutiraju, daju svoje mišljenje, a većina ljudi ni dan danas ne zna što je to kolesterol i čemu on služi.

Stvorena je slika da je kolesterol nešto strašno i da ga treba uništiti svim mogućim sredstvima.

Kolesterol je postao glavni krivac za skoro sve bolesti, a sigurno je među vodećim neprijateljima svijeta.

No, što ako vam kažemo da bez kolesterola nema života u ljudskom i životinjskom svijetu? Točno tako, kolesterol je složena biokemijska supstanca koja s trigliceridima čini skupinu osnovnih masnoća u tijelu. Kolesterol je bitan čimbenik u izgradnji stanične membrane te sudjeluje u izgradnji steroidnih hormona. Vrlo važno je naglasiti da je kolesterol toliko bitan da ga proizvodi sam organizam, točnije rečeno jetra. Smatra se da oko 80% kolesterola u organizmu stvara jetra i za njega se koristi termin unutarnji kolesterol, a vanjski kolesterol je onaj koji unosimo hranom životinjskog podrijetla.

Kolesterol treba doći do svake stanice u organizmu, za to su zaduženi posebni lipoproteini. Najvažnija su dva -  lipoproteini male gustoće (LDL ) koji je među ljudima poznat kao zločesti dio kolesterola. Njihova je uloga da kolesterol prenose od jetre do stanice. Višak nepotrošenog kolesterola vraćaju se od stanice do jetre, a za to su zaduženi lipoproteini velike gustoće (HDL) koji pripadaju dobrom kolesterolu.

Ako je povećan ukupan kolesterol i "zločesti" LDL, to znači da u cirkulaciji ostaje kolesterol koji se veže za krvne žile i jedan je od glavnih uzroka nastanka ateroskleroze, a samim time i ostalih srčano-krvožilnih bolesti.

Bez kolesterola nema života, ali povećana razina kolesterola u krvi povećava postotak nastajanja   kardiovaskularnih oboljenja koji su glavni uzročnici smrtnosti u razvijenom dijelu svijeta.

Današnje usvojene norme traže da ukupni kolesterol bude manji od 5 mmol/l, a LDL manji od 3 mmol/l.

Povećane masnoće krvi nemaju svoje simptome, pa problem povećanih masnoća utvrdimo tek onda kada dođe do nastanka kardiovaskularnih bolesti. Vrlo je važna prevencija, a ona se sastoji u tome da se urade preventivni pregledi razine masnoće u krvi. Posebno to znači da ti pregledi trebaju početi već u trećem desetljeću života.

Prvo treba promijeniti stil života i prehrane, a ako nema poboljšanja, onda se uvode lijekovi uz kontrolu liječnika i praćenja jetrenih funkcija.

 

Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na  [email protected]