U posljednje vrijeme primjećujem da su studenti sve češće raspoloženi za poduzetničke aktivnosti. Generacija je to koja je od najmlađe dobi izložena internetu i često uoče priliku kako upravo tim putem zaraditi, iako ima i onih koji uočavaju zaradu i u realnom prostoru i vremenu.

Znamo da je obavljanje gospodarskih aktivnosti bez nekakvog oblika registriranja nelegalno i da poreznici putem banaka prate primitke i na privatne račune građana. S druge strane, prijavljivanje primljenih dohodaka kao honorara nikako nije isplativo, jer se polovina primitka pošalje u državni proračun, što je tek prvi dio priče. Drugi će uslijediti u prvoj polovici naredne godine, kada će poreznici obradovati sve honorarce koji su primili više od 12.500 kn u cijeloj ovoj godini – sa razrezom razlike poreza.

Studenti dodatno moraju paziti na svoj studentski status: jesu li redovni ili izvanredni studenti.

Jedna napomena prije nastavka: molim da mi ne pišete kako vi znate primjere iz svoje okoline kako se redovnom studentu koji ima obrt ili je direktor u poduzeću nije dogodilo ništa od onoga što ću dolje opisati. To vam je, dragi moji, sva ljepota našeg sustava! Igrate s njime ruski rulet, u kojem se čak ni omjer šansi ne zna sve dok igra nije gotova. Uzalud svi OIB–i, informatika i inspektori, jer činjenica je ipak da jedne dohvati, a druge ne – iz meni nepoznatih razloga. Ipak, oni koje dohvati, kasnije se grdo kaju što nisu postupili kako treba.

Dakle, krenimo od izvanrednih studenata: oni se slobodno mogu baviti bilo kojim oblikom poduzetništva: biti osnivači i/ili direktori poduzeća, registrirati obrt ili dopunsku djelatnost. S obzirom da sami plaćaju svoj studij i da prava iz zdravstvenog osiguranja imaju po nekoj drugoj osnovi, poduzetništvo neće osujetiti ništa od toga. Trebaju brinuti o svom statusu direktora, kao i svi ostali, o čemu je višekratno ovdje pisano.

Ako registriraju obrt, on će postati osnova zdravstvenog osiguranja.

Redovni studenti iz tog statusa izvlače niz drugih prava, pa imaju i neka ograničenja. Registriranjem obrta, slijedom propisa, gube studentska prava jer postaju zaposlene osobe.

Ne zaboravimo niti činjenicu da im redovni studij osigurava i zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, a da će registriranjem obrta doći u situaciju da postaju obveznici plaćanja ne samo zdravstvenog nego i mirovinskog osiguranja, i to po propisanim iznosima na koje ne mogu utjecati. Potpuno isto je i s registriranjem dopunske djelatnosti ili domaće radinosti.

Ako su imenovani direktorom u nekom poduzeću, tada – kao i svi direktori – nisu li nigdje zaposleni, osobno su obvezni plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na osnovicu jednaku prosječnoj plaći, pa je tako mjesečni iznos te obveze trenutno nekoliko kuna manji od 3.000 kn.

Ako se zaposle, tada im poduzeće mora obračunavati plaću minimalno na osnovicu propisanu za direktore, a oni zapošljavanjem gube studentska prava.

Slijedom svega navedenog, ne kocka li vam se sa šansama da vas sustav ulovi i naplati sve obaveze s kamatama za cijeli period, uz mogući zahtjev za povratom nepripadajućih imovinskih primitaka iz proračuna, isplanirajte slalomsku vožnju između svih propisa i mirne duše zaradite više ili manje, ovisno o svojoj sposobnosti, znanju i snalažljivosti. Naravno, uvijek dobro dođe i ono:

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na  Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge