Baka je bila skrbnik svojoj unuci koja je poginula. Njenim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo rješenjem suda. Za ostvarivanje prava iz police životnog osiguranja traže Rješenje o nasljeđivanju. Tko ima pravo nasljeđivanja, roditelji ili baka koja je bila skrbnik? Poginula ima i brata i sestru po majci.
Sama činjenica da je osoba bila pod skrbništvom, odnosno da je roditeljima oduzeta roditeljska skrb nad djetetom, ne utječe na nasljeđivanje kako ga propisuje i uređuje Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13). ZN utvrđuje nasljedne redove kod nasljeđivanja o zakonu, a koji međusobno isključuju jedan drugoga. Tako prvi nasljedni red čine ostaviteljevi potomci i njegov bračni drug, kojih u ovom slučaju nema. Stoga se prelazi na drugi nasljedni red koji čine ostaviteljevi roditelji i njegov bračni drug.
Prema sadržaju Vašeg pitanja čini mi se da su roditelji ostavitelja, u ovom slučaju, živuće osobe, pa slijedom odredbe članka 11. stavak 4. ZN-a čitavu ostavinu, na jednake dijelove, nasljeđuju roditelji ostavitelja. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, tada živući roditelj nasljeđuje svoju 1/2 ostavine, a drugu polovicu iza preminulog roditelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre ostavitelja). Ako su oba roditelja ostavitelja preminula, tada njihova djeca, braća i sestre ostavitelja, nasljeđuju čitavu ostavinu, no bitno je naglasiti da braća i sestre samo po majci nasljeđuju samo onaj dio ostavine iza majke, a braća i sestre po ocu onaj dio ostavine iza oca.
Ako je jedan od roditelja umro prije ostavitelja, a bez potomaka, njegov dio ostavine nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i drugi roditelj preminuo, tada njegovi potomci nasljeđuju cijelu ostavinu. Tek u slučaju ako ostavitelj nema živućih potomaka, bračnog druga, roditelja ili braće i sestara odnosno njihovih potomaka, dolazimo do trećeg nasljednog reda odnosno baka i djedova.
Prema sadržaju Vašeg pitanja čini mi se da su roditelji ostavitelja, u ovom slučaju, živuće osobe, pa slijedom odredbe članka 11. stavak 4. ZN-a čitavu ostavinu, na jednake dijelove, nasljeđuju roditelji ostavitelja. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, tada živući roditelj nasljeđuje svoju 1/2 ostavine, a drugu polovicu iza preminulog roditelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre ostavitelja). Ako su oba roditelja ostavitelja preminula, tada njihova djeca, braća i sestre ostavitelja, nasljeđuju čitavu ostavinu, no bitno je naglasiti da braća i sestre samo po majci nasljeđuju samo onaj dio ostavine iza majke, a braća i sestre po ocu onaj dio ostavine iza oca.
Ako je jedan od roditelja umro prije ostavitelja, a bez potomaka, njegov dio ostavine nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i drugi roditelj preminuo, tada njegovi potomci nasljeđuju cijelu ostavinu. Tek u slučaju ako ostavitelj nema živućih potomaka, bračnog druga, roditelja ili braće i sestara odnosno njihovih potomaka, dolazimo do trećeg nasljednog reda odnosno baka i djedova.
Međutim, ZN u člancima 125. i 126. uređuje područje nedostojnih nasljednika, a konkretno u članku 125. stavak 4. kao nedostojnog nasljednika propisuje onoga tko se ogriješio o svoju obvezu uzdržavanja prema ostavitelju, tko mu nije pružio nužnu pomoć ili ga ja ostavio u prilikama opasnim po život i zdravlje. Slijedom navedenog, a obzirom na razloge koje Obiteljski zakon propisuje za oduzimanje roditeljske skrbi, roditelji Vaše nećakinje mogli bi se podvesti pod ovu zakonsku normu kao nedostojni nasljednici, no sukladno članku 126. to ne sprječava njihove potomke da stupe na njihovo mjesto i naslijede ostavitelja, kao da su roditelji već preminuli sukladno ranije izloženim pravilima o nasljeđivanju.
