Treba li se bojati visokog kolesterola?

Visoki kolesterol je de­žur­­ni krivac za puno toga lošeg, što se ljudima događa u živo­tu. Skoro da ispada da bi živjeli znatno duže da nije tog prokletog kolesterola. Kako zbog infarkta ili moždanog udara umire skoro pola popu­lacije, ključno je pi­tanje kakva je uloga visokog kolesterola u svemu tome. Kao i mnogo puta, PRAVA istina prilično se razlikuje od uvriježenog mišljenja.

Možda djeluje šokantno, ali osobe s visokim koleste­rolom žive najduže. Tako je dr. Harlan Krumholz sa Sve­učilišta Yale utvrdio da stari ljudi s niskim kolesterolom umiru dva puta češće zbog srčanog napada nego stari ljudi s visokim kolesterolom. A ovo je još važnije: Ukupna smrtnost raste u proporciji s padom ukupnog ili/i LDL ko­lesterola. Prema nekakvoj logici, da je visoki kolesterol najvažniji uzročnik atero­skle­­roze, njegovim snižavanjem moralo bi doći i do pobolj­ša­nja po pitanju atero­sklero­tičnog procesa. Ali to se ne događa. Drugim rije­či­ma, povišeni kolesterol u kr­vi ne znači da će se u žilama stvo­riti plak i da ćete zbog toga umrijeti. Prije bi se re­klo da će vas kolesterol zaštititi od mnogih infekcija, bo­lje nego ikakvi lijekovi. Uos­talom, zna­te li da infarktu ili moždanom udaru često pret­hodi (obično tek koji dan prije ne­milog događaja) neka virusna ili bakterijska in­fekcija? Nerijetko u situa­cijama kada je kolesterol nizak.

Jedno veliko istraživanje je pokazalo da osobe s nis­kim kolesterolom 2 puta češ­će obolijevaju od AIDS-a nego ostali. Također, više pu­ta se pokazalo da je rizik od zaraznih bolesti veći ako vam je kolesterol nizak. Čini se da LDL kolesterol izravno deaktivira otrove porijeklom od bakterija uz istovremeni blagotvorni učinak na imu­nološki sustav. Količina leu­ko­cita u krvi značajno je ni­ža ako je LDL kolesterol is­pod 160 mg/l.

Prema teoriji dr. Russella Glossa i dr. Johna Glomseta, ateroskleroza predstavlja re­akciju na ozljedu, odnosno upalni proces unutar arterij­skih stijenki. (Mogući uzroci ozljeda su mehanički stres, duhan, manjak vitamina, posljedice dijabetesa, preop­te­rećenost željezom, mikro­organizmi i još mnogo toga.) Dakle, taloženje kolesterola predstavlja proces iscjeljiva­nja (krpanje štete), a ne go­milanje zbog viškova u krvi. Da nema kolesterola, šteta bi bila veća. Visoki ko­lesterol štiti od vaskularnih bolesti, a nije njihov uzrok. Njegove funkcije u tijelu su brojne, a količine mogu dos­ta varirati. Ovisno o potrebama.