Ugovor o radu je oblik zapošljavanja, dok ugovor o djelu to nije. Ovaj potonji možemo smatrati oblikom angažiranja suradnika, ali ne i zapošljavanja
Ovih dana pratimo u vijestima priču o stanovitom gospodinu koji je na teret proračuna bio angažiran kao vozač putem ugovora o djelu. Tema je tako postala aktualna da ju ponovo spomenem u ovoj rubrici i podsjetim male poduzetnike o odrednicama i troškovima ovih dvaju ugovora.
Prije nekoliko mjeseci usporedbu sam radila između samostalnog i nesamostalnog rada, pa zainteresirane upućujem na taj tekst, uz napomenu da termini nisu isti, iako su slični.
Ugovor o radu je oblik zapošljavanja, dok ugovor o djelu to nije. Ovaj potonji možemo smatrati oblikom angažiranja suradnika, ali ne i zapošljavanja.
Ugovor o radu sklapaju poslodavac i zaposlenik za poslove koje će radnik obavljati prema uputama poslodavca, njegovim sredstvima i u određenom radnom vremenu. Bilo ono puno ili nepuno, uvijek treba biti definirano koliko traje i kada i gdje zaposlenik treba biti na dispoziciji poslodavcu za obavljanje poslova. Na poslodavcu je obveza da to radno vrijeme planira, vodi evidencije o radnicima i radnim satima.
Odnos poslodavca i zaposlenika uređen je Zakonom o radu, koji štiti zaposlenike i poslodavac je dužan poštivati niz pravila ne samo financijske naravi. Mali poduzetnik treba osvijestiti sve svoje obaveze, jer posljedice njihovog kršenja mogu za njega biti pogubne.
Minimalna plaća je određena propisima, za neke djelatnosti čak i kolektivnim ugovorima koje je ministar proglasio obveznima primjenjivati svima koji posluju u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva, a isti donose i brojna druga prava zaposlenicima, koja uvijek u konačnici znače nekakav trošak poslodavcu.
Ugovor o djelu je ugovor obvezno-pravnih odnosa: njime se ugovara neko točno određeno djelo koje će izvršitelj u pravilu obaviti svojim sredstvima, u svojem prostoru i u vremenu koje sam odredi, jer naručitelj ovdje ne kupuje vrijeme nego gotovo djelo. Ponekad je to djelo autorsko ili čak i umjetničko autorsko djelo.
Za utvrđivanje karaktera nekog konkretnog odnosa nije važno koji naslov piše na ugovoru, već koja je stvarna priroda odnosa i posla koji se obavlja. To prate inspektori rada i ako zateknu osobu koja obavlja rad, a poduzetnik predoči ugovor o djelu - kazne su drastične. Također, poduzetnici svjedoče kažnjavanju i u slučaju da inspektori dugotrajno angažiranje putem ugovora o djelu za poslove koji po svojim karakteristikama predstavljaju rad.
Zapošljavanje treba biti prijavljeno prije nego započne, a prijavi prethodi dvostrano potpisivanje ugovora o radu.
Zaposleniku za obavljeni rad pripada plaća, a izvršitelju djela naknada koja se često naziva honorarom, a u poreznom smislu je definirana kao drugi dohodak.
Klijenti me uvijek pitaju dvije stvari: koliko ću ukupno potrošiti i koliko moram poslati državi za određeni neto iznos. Evo koliko:
Minimalna plaća od 3.439,80 bruto je ukupni trošak od 4.031,45 kn. Radnik iz mjesta bez prireza dobit će 2.751,84 kn neto, pa to znači da na svaku kunu neto iznosa poslodavac u proračun uplaćuje nešto manje od pola kune.
Neka trenutna prosječna plaća od 8.944 kn bruto ukupno košta 10.482 kn, a na svaku kunu neto radniku u proračun odlazi oko 65 lipa.
Plaća od neto 15.000 kn ukupno će opteretiti poslodavca sa 27.156 kn, dok će u proračun poslati 81 lipu za svaku kunu isplaćenu radniku.
Sve je prikazano za osobu iz mjesta bez prireza, što znači da će poslodavcu koji se sa djelatnikom iz grada s prirezom dogovori o iznosu neto plaće - troškovi biti veći. Upozoravam da se ugovarati ne smije neto plaća, već bruto plaća i vaši će vam knjigovođe pomoći u preračunavanju.
Primjećujete kako opterećenost raste zbog poreza.
Isplata naknade po ugovoru o djelu od 1000 kn neto ukupno će koštati 1571,64 kn, kao što će ona od 5000 kn koštati 7858,19. U proračun uvijek ide oko 57 lipa na svaku kunu neto naknade.
Ako je djelo autorsko, kako je definirano Zakonom o autorskom djelu, onda je trošak manji: na neto kunu autoru, proračun će utržiti 35 lipa.
Ako je djelo umjetničko i umjetnik je pribavio potvrdu strukovne udruge s javnim ovlastima, isplatitelj će u proračun poslati oko 20 lipa na kunu neto naknade.
Ponovo: svi izračuni za primatelja bez prireza.
Ako sada sve povežemo s pričom s početka, ona za svakog malog poduzetnika dobiva novu težinu. Za isto postupanje on će biti teško kažnjen i financijski opterećen, a njegov angažirani suradnik će morati vratiti mirovine koje je primio u razdoblju dok je bio fiktivno angažiran ugovorom o djelu umjesto o radu! Pozivam sve čitatelje da prate rasplet slučaja u tom dijelu!
Osobno bi se okladila da znam ishod!
Sretno, supatnici!
Teme i pitanja slobodno predlažite naFacebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
