Prokrastinacija je odgađanje izvršavanja zadataka. Svjesni smo da bi nam bilo lakše da jednostavno neki zadatak odmah napravimo, ali jednostavno ga odgodimo jer, kratkoročno gledajući, to je lakša opcija
Ukratko, prokrastinacija je odgađanje izvršavanja zadataka. Ono kada si uvijek iznova kažemo „Kasnije ću“ ili „Sutra ću“… i tako u nedogled. „Sutra ću početi vježbati“, „Od sljedećeg tjedna ću početi paziti na prehranu“, „Sada mi se jednostavno baš ne da“, neke su od čestih rečenica. Ponekad toliko odgađamo da doživljavamo neugodu od silnog odgađanja.
Sjećate li se takvih situacija?
Svjesni smo da bi nam bilo lakše da jednostavno neki zadatak odmah napravimo, ali jednostavno ga odgodimo jer, kratkoročno gledajući, to je lakša opcija.
Epidemiološka situacija je uvelike promijenila način življenja, a mnogi su pribjegli radu od kuće kao jednoj od solucija. To se možda na početku činilo kao jako dobra opcija s puno prednosti. Primjerice, to je možda dulje spavanje ili izostanak trošenja vremena (i živaca) na putu do posla, no svakako treba napomenuti i brojne teškoće i izazove koji su došli s novim radnim okruženjem. Kod rada od kuće, radno vrijeme je često vrlo fluktuirajuće i nije tako jasno određeno kao kada idemo na redovno radno mjesto. Nedostatak mirnog mjesta u stanu je također otegotni faktor. Ako ste roditelj mlađe djece, to je dodatni izazov u svemu ovome, zasigurno znate o čemu govorim. Također, odjednom je stan postao i radno mjesto i mjesto koje bi nam trebalo služiti za odmor, obnovu i obiteljske trenutke. No, s radom od kuće ta je granica postala nejasna. Kada točno počinje poslovni dio odnosno počinje privatni dio dana? Svi ovi faktori zajedno mogu djelovati preplavljujuće i biti povezani i s radnim učinkom, ali i s osobnom dobrobiti.
Ova situacija, ali i brojni drugi faktori mogu djelovati na povećanje prokrastinacije odnosno odgađanja kako bi otklonili, premda na kratko, emocionalnu nelagodu koja nas okružuje. Kod odlaganja izvršavanja zadataka karakteristično je da se odlučujemo za neku drugu obavezu koju isto trebamo izvršiti, ali nije trenutno toliko važna ili pak u potpunosti sve obveze maknemo iz vidokruga i posvetimo se ugodnim aktivnostima kao što su surfanje po mobitelu, online shopping ili pak Netflix.
Čemu vi pribjegavate?
Prolazimo unutarnju borbu. Zadatak je važan i trebamo ga napraviti, no, doživljavamo ga kao veliki zadatak koji oduzima puno vremena i truda. Tada nam se gotovo sve čini boljim izborom, a socijalne mreže nas vabe da pogledamo najnoviji skandal poznatih i slavnih i pribjegavamo odgađanju radi trenutnog i kratkotrajnog dobrog raspoloženja. No, dugotrajno odgađanje donosi negativne posljedice.
Ako se radi o kroničnoj prokrastinaciji, to nas može dovesti do neugodnih situacija u poslovnom i privatnom životu te do žaljenja za propuštenim prilikama.
Prokrastinacija nije rijetka, neka istraživanja pokazuju da 20% odraslih osoba doživljava kroničnu prokrastinaciju kod svakodnevnih zadataka. Ona može biti povezana s depresivim raspoloženjem, niskim samopouzdanjem, stresom, slabljenjem imunosnog sustava te socijalnom anksioznošću.
Iako se čini da je odgađanje navika kojoj nema kraja, ipak postoji svjetlo na kraju tunela. U sljedećem članku pročitajte više o tome kako prepoznati prokrastinaciju, uvidjeti njezine korijene te usvojiti strategije nošenja s njom.
Ako ne budem odgađala pisanje članka, čitamo se za dva tjedna. :)
Za one koji žele saznati više:
