U stanu živimo nevjenčani suprug (koji je prijavljen na drugoj adresi), naš sin i ja. Plaćamo vodu za nas troje. Stan je kupljen 2004. godine novcem od prodaje mog stana i kredita kojeg ja otplaćujem. Od 2008. nevjenčani suprug je nezaposlen i nema nikakvih primanja. Ima li on ikakva prava na stan?
Prema Obiteljskom zakonu, izvanbračna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova. Bračna stečevina je imovina koju su bračni/izvanbračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne/izvanbračne zajednice ili potječe iz te imovine. Sva imovina koja je stečena radom u bilo kojem obliku - samostalnim, zajedničkim, nesamostalnim radom, posrednim i neposrednim (od vođenja kućanstva, odgoja djece, popravaka po kući do plaće, naknada plaće i ulaganja), smatra se bračnom/izvanbračnom stečevinom i predstavlja suvlasništvo bračnih/izvanbračnih drugova. Vlasnici te imovine u jednakim dijelovima su oba partnera, bez obzira tko je upisan u zemljišne knjige.
U pitanju niste naveli je li nekretnina kupljena u vrijeme kada je izvanbračna zajednica već započela. Naime, ako ste nekretninu kupili prije započinjanja izvanbračne zajednice, ona je samo Vaša, vlastita imovina.
Vlastita imovina je imovina koju izvanbračni drug ima u trenutku početka zajednice i ona imovina koju je u trajanju iste stekao na pravnoj osnovi različitoj od rada.
Ukoliko je stan kupljen nakon početka izvanbračne zajednice, pitanje postaje kada je i kako stečen stan koji ste prodali. Ukoliko je on bio Vaše vlasništvo prije početka izvanbračne zajednice ili ste ga za vrijeme iste stekli s osnova različitog od rada (dar, nasljeđivanje), tada je isti opet Vaša zasebna imovina i sredstva dobivena od istoga su Vaša zasebna imovina. Potom dolazimo do činjenice da ste ta sredstva iskoristili za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice za kupnju stana, a da se dio kupoprodaje financira iz kredita.
Da je cijeli stan isplaćen iz sredstava stečenih prodajom prethodnog stana, tada bi i ovaj predstavljao Vašu zasebnu imovinu.
Međutim, navodite da se dio isplaćuje iz kredita koji se otplaćuje za vrijeme izvanbračne zajednice, stoga bi Vaš izvanbračni partner imao mogućnost tražiti da se utvrdi kao vlasnik polovice od onog dijela stana koji se otplaćuje iz kredita.
Tužbeni zahtjev ne mora, naravno, biti postavljen na takav način i utvrđenje koliki dio stana je isplaćen Vašim sredstvima, a koliki se isplaćuje putem kredita, dakle, sredstvima od rada za vrijeme zajednice, utvrđivao bi se vještačenjima, no, mišljenja sam kako bi u konačnici kakav-takav suvlasnički udio na stanu Vaš izvanbračni suprug za sebe mogao uspješno ishoditi.
Vaše odnose možete urediti temeljem ugovora i na taj način otkloniti bilo kakvu mogućnost kasnijih sporova, a s obzirom na složenost čitave situacije, to bi svakako bilo i najpametnije, jer sudski postupak bi svakako bio težak i dugotrajan.
