Ovo vrijeme zahtijeva veću slobodu uz manje restrikcija. Obrtnicima bi trebalo dati veću slobodu i autonomiju te smanjiti obveze za poreze i doprinose
Zakon o obrtu (N.N. 77/93, 90/96, 64/01, 49/03, 68/07, 79/07.) daje brojne mogućnosti kod zapošljavanja novih radnika u prekvalifikacijama, u preraspodjeli radnog vremena i u drugim oblicima saniranja posljedica recesije. Kada su obrti u pitanju, uz neznatnu izmjenu pojedinih odredbi Zakona o obrtu i drugih akata, moglo bi se postići puno više u zapošljavanju u obrtu.
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti sa svrhom postizanja dobiti koje se ostvaruju proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Među obrtima, najveći broj je malih obrtnika (prema Zakonu o računovodstvu - N.N. 109/07). Veličina obrta određuje se prema iznosu ukupne aktive, iznosu prihoda i prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine (do 50 radnika).
Ovo vrijeme zahtijeva veću slobodu uz manje restrikcija. Obrtnici su uvijek imali konkurenciju, ali im treba dati i veću slobodu, autonomiju i plasiranje originalnosti, sve dok se ne naruše temeljne slobode i prava građana.
Trebalo bi mijenjati nacionalnu klasifikaciju zanimanja i druge propise, ali i propise o porezima i drugim financijskim obvezama obrtnika, o zdravstvenom osiguranju, o minimalnoj mirovini, o fleksibilnom zapošljavanju i druge.
Trebalo bi povećati broj slobodnih obrta i maksimalno smanjiti obveze. Vezane obrte bi trebalo propisati sa što manje uvjeta, osim zdravstvene sposobnosti i majstorskog ispita. Jedna od korisnih mjera bila bi kad bi se svakog obrtnika oslobodilo 10% do 50% ukupnih obveza ako kod njega rade naučnici i mladi radnici (do 30 godina starosti bez radnog iskustva).
Posebno pitanje su povlašteni obrti. Sve općine i gradovi svojim odlukama trebali bi osloboditi te obrtnike svih obveza koje obrtnici imaju prema lokalnoj samoupravi, a država njihove obveze svesti na simboličke uz maksimalno smanjenje uvjeta za povlastice. Trebalo bi omogućiti obavljanje obrta u svim prostorima i prostorijama koji ne ometaju javni red i mir i ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje ljudi i okoliša.
Dopunama Zakona trebalo bi pojednostaviti vođenje obrta putem poslovođe i obavljanje obrta uz radni odnos, kao i od strane umirovljenika. Hoće li i kada država uvesti neke mjere za poticanje obrtništva, poput ovih koje ovdje predlažemo, ostaje vidjeti!
