17.05.2001.
Što će se privatizirati ove godine?
Dionica Zagrebačke banke i dalje je jedan od najaktivnijih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi. Cijena je u laganom porastu, a posljednje transakcije realizirane su po cijeni od 1.860 kuna. Početkom ovoga tjedna cijena je pala za 100 kuna, a razlog je isplata dividende. Naime, prošli je petak bio posljednji dan za kupnju dionice kojom se ostvaruje pravo na isplatu dividende. Početkom ovoga tjedna očekuje se da će talijanska banka UniCredito obznaniti svoju namjeru preuzimanje naše najveće banke i da će uputiti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci, koja, u slučajevima preuzimanja banaka, ima presudnu ulogu, s obzirom na to da ona i daje takva odobrenja. Odluka HNB-a očekuje se tek u srpnju. Kako stvari sada stoje HNB baš i nije naklonjen talijanskim preuzimačima koji su i vlasnici Splitske banke. Naime došlo do prevelike koncentracije odnosno monopola čime bi bila umanjena moć HNB-a pri vođenju monetarne politike.
Tijekom ove godine u planu je privatizacija Croatia i Dubrovačke banke, kao i privatizacija Croatia osiguranja. No državni se proračun baš i neće udebljati. Ono što svi željno očekuju, država zbog punjenja proračuna, tržišta kapitala zbog aktivnosti, je daljnja privatizacija HT-a. Još se ne može govoriti o nekim rokovima, ali se planira tek za drugi dio godine. Ostali kandidati privatizacije, ali ne u ovoj godini, jesu Janaf, Ina i HEP.
Ono što bi trebalo dovesti do daljnjeg razvoja tržišta kapitala jesu novi mirovinski fondovi koji će nastati mirovinskom reformom. Osiguranici do četrdeset godina starosti obvezni su mjesečno odvajati pet posto mirovinskog doprinosa na posebne račune u mirovinskim investicijskim fondovima. Već se nekoliko mirovinskih društava aktivno uključilo u pripremu za navedenu reformu, s obzirom da je ona najavljena za početak iduće godine. Procjenjuje se da će se u obvezne mirovinske fondove drugoga stupa mjesečno slijevati oko 200 milijuna kuna, tj. 2,4 milijardi godišnje. Navedena sredstva mirovinski fondovi ulagat će u različite vrijednosne papire, a ulaganja fondova strogo je definirano Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.