Ne postoji otvaranje paušalnog obrta, nego paušalno oporezivanje obrtnik mora zatražiti u roku od 8 dana od početka rada obrta
U ovoj rubrici kod svakog spominjanja otvaranja obrta spomenem i činjenicu da ne postoji paušalni obrt, iako je ta sintagma opće prisutna u konverzaciji.
To spominjem iz razloga što se stalno uvjeravam, kroz razgovore sa budućim poduzetnicima, da je zabluda kako je ‘paušalni obrt’ neka posebna vrsta obrta - opće prisutna.
Dakle, ne postoji otvaranje paušalnog obrta, nego paušalno oporezivanje obrtnik mora zatražiti u roku od 8 dana od početka rada obrta. Ako to ne učini, morat će voditi poslovne knjige radi utvrđivanja dohotka i porez će plaćati na taj utvrđeni dohodak. Posljedično, plaćat će i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje oko 700 kn mjesečno više od onih obrtnika koji jesu zatražili paušalno oporezivanje.
Svaki obrt se otvara rješenjem ureda za gospodarstvo, a zatražiti tu registraciju gospodarske djelatnosti fizičke osobe može se na tri načina: u samim uredima za gospodarstvo, u servisima Hitro.hr, te putem internetske stranice e-građani.
Rješenje će uvijek biti izdano od strane nadležnog ureda, a ovo su samo tri načina kako se do njega može doći.
S obzirom da obrt može biti registriran do godine dana bez upisa početka rada, rješenje će biti izdano u skladu sa zahtjevom. U slučaju upisa obrta bez početka rada, paušalno oporezivanje nije potrebno zatražiti sve dok se početak rada ne bude upisan.
Paušalni način oporezivanja možete zatražiti putem obrasca RPO u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prema adresi svog prebivališta. Također, obrazac je moguće predati putem internetske stranice e-građani.
S obzirom da je takvo oporezivanje moguće samo do iznosa primitaka od 300.000 na godišnjoj razini, u slučaju početka rada tijekom godine u rubriku ‘očekivani dohodak u tekućoj godini’ potrebno je upisati adekvatni iznos koji će biti u skladu sa navedenim propisom.
Osim obrta, paušalno oporezovani mogu biti i poljoprivrednici. Oni poljoprivrednu djelatnost upisuju u nadležnoj Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, a nakon toga na isti gore opisani način mogu zatražiti paušalno oporezivanje u Poreznoj upravi.
Napominjem da subjekt koji je u sustavu PDV-a ne može biti paušalno oporezovan, nego obavezno vodi poslovne knjige.
Samostalne stručne djelatnosti, kao odvjetnici, liječnici, psiholozi, inženjeri, sudski tumači i slično, ne mogu biti paušalno oporezovani, jer za njih propisi nisu predvidjeli takvu mogućnost. Isti oni ne mogu poslovati kao obrtnici, što znači da oni moraju voditi poslovne knjige.
Bilo koja vrsta pravne osobe, pa tako ni poduzeća d.o.o. i j.d.o.o. ne mogu biti paušalno oporezovana, već obavezno vode poslovne knjige i to po načelima dvostavnog računovodstva u kojima se utvrđuje dobitak, kao razlika između prihoda i rashoda.
Više o prednostima i manama paušalnog oporezivanja sam pisala više puta u ovoj rubrici. Opisani su i razredi u koje su obveznici razvrstani, iznosi poreza te iznosi doprinosa u oba slučaja: kad je obveznik istovremeno negdje zaposlen, te kad se isključivo bavi tom djelatnošću.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
