Nasljedno pravo

Moj otac je mjesec dana prije smrti u bolnici darovnim ugovorom ostavio manji stan mojoj polusestri. Tada nisam ni znala da je u bolnici. Polusestra je stan prodala, a da nije pokrenula ni ostavinsku raspravu . Rečeno mi je da mogu ja pokrenut ostavinsku raspravu i tražit povrat dara za nužni dio za koji sam zakinuta. Pretpostavljam da je ostala i zadnja mirovina, a i devizni račun na koji je ona dobila punomoć. Da li da pokrenem ostavinsku raspravu? Prošlo je pet mjeseci od smrti oca. Ako bi išli u parnicu za taj nužni dio, koliko to otprilike traje i mogu li to obaviti i bez odvjetnika budući da je stvar čista i jasna?

Kuća u kojoj je živio moj otac zajedno s mojim djedom i sagradio je nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju, moj djed nikad nije bio upisan kao vlasnik te kuće, a nije ni otac trenutno. Kuća je u vlasništvu općine, odnosno čestica na kojoj je sagrađena. Imaju li braća mog oca pravo tražiti tu kuću, može li se u tom slučaju primijeniti članak 138. Zakona o nasljeđivanju?

Jesam li dužan platiti trošak javnom bilježniku, s obzirom da ostavinski postupak nije proveden?

Ostavina je bila prije mjesec dana, a ja to nisam ni znala. Sada mi javni bilježnik tvrdi da više nemam nikakvo pravo i da sam ostala bez svega jer su prošli rokovi za žalbu. Postoji li način da tužim navedenu zbog zatajenja usmene oporuke?

Nakon bakine smrti pola stana pripalo je djedu, a pola majci. Stan je sada prodan. Imamo li moje dvije sestre (od kojih je jedna maloljetna) i ja ikakva prava na majčin dio novca od prodaje s obzirom da nam nije osigurala stambeno pitanje?

Republika Hrvatska je išla na pobijanje dužnikovih pravnih radnji, jer je suprug prepisao stan na mene darovnim ugovorom. Zakonski nasljednici su i moji sinovi koji su pozvani da preuzmu postupak nakon smrti mog supruga. Mogu li oni tražiti nužni dio od RH?

Nakon smrti moga oca bila je ostavinska rasprava. Ja sam njegova kćer iz prvog braka, u drugom braku nije imao djecu. Gospođa ima dvije kćeri iz svog prvog braka. Imovina koju su imali dijeli se po pola. Naslijedila sam nužni dio, 4/16 nekretnina koje su upisane u zemljišne knjige. Gospođa se odrekla nasljedstva u korist svojih kćeri koje žive u Kanadi. Željela sam se s njima dogovoriti, međutim, njihov odgovor je da će mi isplatiti moj nužni dio tek nakon smrti njihove majke i kada one odluče prodati kuću. Imaju li one zakonsko pravo donositi takvu odluku?

Na koji način stric može svoj nasljeđeni dio pokloniti nama? Postoji li mogućnost sklapanja Ugovora na način da stric prepiše svoj dio, a da se mi obavežemo snositi troškove pogreba i osiguravanja grobnog mjesta? Ugovor o doživotnom uzdržavanju nam nije povoljna opcija.

Otac ima 72 godine, a ta gospođa 65. Može li otac njoj prepisati dio obiteljske kuće u koju ona ništa neće pridonijeti, a naša majka i mi smo ulagale u nju od sedamdesetih godina?

Nisam udata niti sam u izvanbračnoj zajednici. Nemam djece, roditelji su umrli, imam svoju imovinu koju sam nasljedila od roditelja ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju. Imam 5 sestara i 2 brata, svi su radno sposobni. Želim oporučno imovinu u cijelosti ostaviti samo jednoj sestri. S obzirom da sam sama, ako ostavim oporučno sve jednoj sestri, mogu li ostala braća i sestre tražiti nakon moje smrti nužni dio? Jesu li i oni moji nužni nasljednici jer nemam djecu i supružnika?