Nikola Pranjić, dipl. iur.

Nakon razvoda, odlazim s djetetom k mojim roditeljima, dok suprug ostaje živjeti u zajedničkom stanu kupljenom na kredit kojeg smo suvlasnici. Dogovorili smo se da ćemo stan prodati i tako riješiti pitanje bračne stečevine. Od tada su prošle tri godine, no stan nismo uspjeli prodati. On od mene, kao sudužnika u kreditu, sada sudski potražuje da mu isplatim polovicu rata kredita, retrogradno od dana kad sam otišla iz stana...

Prezadužila sam se. Na plaći sam imala tri administrativne zabrane za kredite koje sam uredno vraćala. Kada mi je došla ovrha od Dinersa, otvorila sam zaštićeni račun. Krediti su se nastavili i dalje otplaćivati, ali ne potpuno, već na 1/3 plaće. Prije nekoliko mjeseci poslodavac mi je stavio ovrhu u otplatu, tako da sada ne mogu otplaćivati kredite te će mi i oni uskoro doći na ovrhu. Što po zakonu ima prednost u naplaćivanju s plaće, ovrha ili administrativna zabrana na već postojeći kredit?

Dvije i pol godine radila sam u jednoj našoj bolnici kao medicinska sestra prema ugovoru o djelu, nakon čega sam pronašla stalni posao u drugoj državnoj ustanovi. Mogu li dobiti naknadu štete za taj period budući da nisam dobivala naknadu za prijevoz i nisam imala godišnji odmor?

Ima li banka pravo zaplijeniti iznos kredita dignutog u drugoj banci (kredit je dijelom namijenjen upravo za podmirenje duga, ali i za ostale potrebe osobe koja diže kredit) koji će biti isplaćen na tekući račun. U kolikom dijelu mogu uzeti sredstva kredita?

Kako je reguliran porez na promet nekretnina kod darovnih, doživotnih i dosmrtnih ugovora za zakonske nasljednike prvog zakonskog reda? U ovom slučaju radi se o prvoj nekretnini za stjecatelja.

Suprug je vlasnik dvosobnog stana te je plaćen porez u iznosu od 5%. Nakon sedam godina preselili smo u veći stan u vlasništvu mojih roditelja gdje smo prijavili i adresu stanovanja. Sada želimo riješiti vlasništvo stanova na način da mi budemo vlasnici većeg stana...

Nedavno sam se sporazumno razveo od supruge s kojom imam maloljetno dijete u Italiji. Ona ima talijansko državljanstvo, a dijete oba državljanstva. Zadnje dvije godine žive u Italiji. Zadnje naše zajedničko prebivalište prije razvoda bilo je na zagrebačkoj adresi...

Pokrenula sam tužbu za razvod braka i uskoro će biti prvo ročište na sudu. Planiram kupovinu stana na kredit, ali me je strah da ista ne bi ušla u proces podjele imovine iako do sada nismo imali zajedničku nekretninu. Budući da procesi razvoda braka traju do godinu dana, mogu li rješavati svoje stambeno pitanje?

Moja teta, koja ima 70 godina, prije 50 godina otišla je u Njemačku i ima samo njemačko državljanstvo. Sada je u mirovini i htjela bi se vratiti. Može li u Hrvatskoj živjeti kao stranac sa stalnim boravkom ili mora tražiti hrvatsko državljanstvo? Kako je regulirano zdravstveno osiguranje za strance?

Mogu li se u korist Republike Hrvatske odreći nekretnine kojoj sam jedini vlasnik, a na kojoj su hipoteka i prijedlog za ovrhu?