Burza odgovara

Ako je majka za života svu imovinu prepisala na jednu kćer, hoće li nakon njezine smrti biti ostavinska rasprava? Ima li druga kćer pravo na nužni dio i kako to ostvariti?

Pet godina živim u izvanbračnoj zajednici u kući izvanbračnog partnera koju je naslijedio od majke. Prije smrti njegova majka živjela je s nama u kućanstvu, bila je nepokretna i ja sam ju njegovala tri godine. Nakon toga on je dignuo kredit za promjenu krovišta na kući u kojoj živimo. Ima dvoje odrasle djece (29 i 33 g.) s kojima je u slabom kontaktu. Više pridonosim u kućanstvo od njega s obzirom da njemu od plaće dok podmiri svoje obaveze ostane samo 200 kn za život. Koja su moja prava s obzirom da sam ja samo dvije godine prijavljena na njegovoj adresi stanovanja. Je li za mene bolje da se vjenčamo ili da mi oporučno napiše što mi pripada?

Mogu li sa suprugom sklopiti ugovor o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, a da spriječim nasljeđivanje nasljednicima koji to nisu zavrijedili? Kćerka ne razgovara ni ne kontaktira sa mnom od završetka fakulteta.

Moji roditelji su 2006. godine potpisali ugovor s jednom privatnom srednjom školom kada sam se u istu upisao. Prilikom upisa smo i oni i ja potpisali ugovor o školovanju. Po završetku srednje škole nisu platili zadnja tri mjeseca vlasniku škole. On je sada ovršio moj račun preko FINA-e. Ima li na to pravo bez obzira što sam ja tada bio maloljetan i zapravo su taj ugovor i plaćanje dogovarali moji roditelji, bez mene?

Nakon što je majka umrla, moja je sestra požurila podijeliti maminu imovinu u dogovorom sa mnom. Mama je bila vlasnica svega jer smo nakon očeve smrti sestra i ja pristale da sve ostane mami. Je li dogovor kojeg smo sestra i ja sastavile i uz prisutnost svjedoka potpisale važeći i bez ovjere javnog bilježnika? Mama nije ostavila oporuku.

Na moje ime postojao je dug u PBZ banci za koji nisam ni znala da postoji. Dobila sam obavijest od B2 Kapitala da su preuzeli moj dug. S obzirom da dug nisam podmirila jer su mi računi u blokadi, uporno su me zvali. S vremenom su počeli nazivati moje roditelje koji su im rekli kako ne živim s njima i da nemaju veze s tim, oni su ih uporno uznemiravali. Potom su nazvali susjedu od roditelja i tražili mene i pri tom joj objasnili zašto me traže. Kako stanujem u maloj sredini glas se brzo proširio. Oni su moje strogo povjerljive osobne podatke tek tako obznanili i time prekršili pravo na moju privatnost, na moj ugled i moju čast, nanijeli mi duševnu bol. Nazvala sam ih i pitala zašto su zvali uokolo, nisu mi se čak ni ispričali. Ima li u ovakvoj situaciji osnove za tužbu?

Nakon smrti izvanbračnog druga, naša kćerka i ja pozvane smo na ostavinsku raspravu. Kad smo se upoznali, moj izvanbračni drug bio je razveden. S prvom ženom kupio je kuću (2003. godine) koju su zajednički adaptirali. Nakon razvoda braka nisu podijelili bračnu stečevinu. Može li naša kćerka, kao zakonita nasljednica svog oca, tražiti odnosno zahtijevati izdvajanje pripadajućeg dijela bračne stečevine iz prvog braka?

Uskoro se vodi ostavinski postupak za mog djeda koji je u oporuci dio nasljedstva ostavio mom ocu koji je nedavno preminuo. Javna bilježnica je poslala poziv na mog oca, a ne meni i mojoj majci, a mi smo nasljednici sa stane oca pa me zanima jesmo li dužni pojaviti se na ostavinskoj za koju uopće nismo dobili poziv? Možemo li poslati poštom izjavu o prihvaćanju nasljedstva i koliko stoji ovjera za tu izjavu?

Razlikuju li se pojmovi administrativna zabrana i izjava o zapljeni na primanjima? Konkretno, moje mišljenje je da se pojam administrativna zabrana koristi u slučaju kada osoba svojevoljno, ili u dogovoru s bankom, većinom pri početku otplate kredita i uz zaplijenu po pristanku ovršenika dogovori način otplate kredita.Izjava o zapljeni na primanjima je instrument osiguranja naplate koji banka traži i koji se daje banci prilikom otvaranja kredita, ali on ne definira način otplate u slučajevima redovnih platiša, već ih banke šalju poslodavcu u slučaju neplaćanja te onda po toj izjavi poslodavac ima zakonsku obavezu postupiti. Smatram da se više ni ne koriste toliko odkad su uvedene zadužnice kao pravomoćno rješenje o ovrsi.

Suprug mi je preminuo. Iza njega na ostavini ostali su samo tekući, zaštićeni račun u jednoj banci i Regos. Znam da je imao neka dugovanja od prije našeg braka prema nekim teleoperaterima i neki kredit koji su mu sjeli na zaštićeni račun putem ovrhe. Na zaštićenom i tekućem računu sad nema ništa tj. ne vidi se nikakvo dugovanje. Gdje ja mogu vidjeti njegovo stvarno dugovanje i kome sve duguje? Može li se taj dug kako otpisati? Trebam li ja kontaktirati teleoperatere i tu banku da ih obavijestim o smrti supruga?