Nasljedno pravo

Bilježnik koji vodi ostavinsku raspravu ne želi uzeti kao predmet ostavine nekretninu, zato što je pod fiducijom. Kaže da će ta nekretnina biti predmet ostavine tek po izbrisu fiducijarnoga vlasništva. Moje mišljenje je da bi po stvarnopravnom zakonu ta nekretnina već sada morala biti predmet ostavine. Je li bilježnik u pravu ili ne? Ako nije, što moram napraviti pa da nekretnina već sada bude predmet ostavine?

Koji je zakonski rok od predaje prijedloga za obnavljanje ostavinske rasprave do rješenja?

Može li javni bilježnik naplatiti ostavinsku raspravu ako je nije bilo ili naplatiti samo poslano rješenje? Može li to predati u odvjetničku tvrku za naplatu tog potraživanja?

Kupio sam teren s dvije katastarske čestice. Jedna čestica je čista i uknjižio sam se. Druga čestica upisana je na prodavatelja samo u katastru, a u gruntovnici na njoj ima osmero suvlasnika. Prodavatelj je umro, ima tri nasljednika. Što mi je činiti?

Osamdesetih je godina moj otac platio porez na poljoprivredno zemljište za svoju tetku i njezinu djecu (dvoje djece), koji su inače u SAD-u. U međuvremenu su oni preminuli odnosno ostala je samo tatina sestrična koja je u starijoj dobi, a nasljednici se nikada neće vratiti u Hrvatsku, niti im ima traga. Nikad nije provedena ostavina. Kome će na kraju ostati to zemljište (i obiteljska kuća)? Ima li moj otac ikakvo pravo na osnovu toga što je plaćao porez na to zemljište?

Prije nekoliko dana umrla mi je majka. Iza sebe nije ostavila nikakvu oporuku. Tata je još uvijek živ. Imam i brata koji je dužan na sve strane i stalno mu dolaze u pljenidbu imovine koja se vodi na tatino i mamino ime. Ako se brat odrekne nasljedstva koje mu pripada nakon smrti majke u korist svoje djece (ima dvoje punoljetne djece), jesu li djeca dužna plaćati njegove dugove i postoji li mogućnost da se odmah čim javni bilježnik donese odluku o dijelu nasljedstva upiše na to nasljedstvo osoba kojoj je on dužan veću količinu novaca?

Nakon smrti člana obitelji, greškom smo u matičnom uredu prijavili tekući račun preminule na kojem u tom trenutku nije bilo ništa. Naknadno je taj račun zatvoren. Kako preminula nije bila u posjedu nikakve druge imovine, pokretne ni nepokretne, pokušali smo na općinskom sudu zaustaviti ostavinsku raspravu koja je postala bespredmetna. Iako predmet još nije proslijeđen javnom bilježniku, u pisarnici suda su nam rekli da to nije moguće. Je li to točno? Moraju li se njeni nasljednici javiti na poziv javnog bilježnika kako bi naslijedili nula kuna i što ako se ne odazovu? Budući da je preminula umrla u gradu u kojem je imala boravište, a to je 600 km udaljeno od njezinog posljednjeg prebivališta, postoji li opcija da se predmet prebaci iz jednog grada u drugi? Plaća li se u tom slučaju javnobilježnička naknada jednom i drugom javnom bilježniku?

Tko ima pravo na imovinu moje majke koju je ona naslijedila od svog oca, mog djeda, nakon njezine smrti? Ima li na nju pravo i moj očuh, s kojim ona nema djece, ili samo ja?

Tata je usmenom oporukom ostavio stan meni – svom sinu, koji sam ostao živjeti s roditeljima. Za to imam hrpu svjedoka, no sestra, koja 30 godina živi u Francuskoj, na ostavinskoj je prihvatila svoj nasljedni dio (1/3 stana) suprotno obiteljskom dogovoru i tatinoj posljednjo želji. Za prigovor imam 8 dana, mogu li to nekako osporiti i kako?

Majka je ostavila dug u vidu kredita u Njemačkoj, gdje je i živjela. Ako se sin odrekne nasljedstva u Njemačkoj gdje su oboje živjeli, gubi li sin pravo na majčinu kuću u Bosni i Hercegovini?