Nikola Pranjić, dipl. iur.

Može li osoba koji nije srodnik postati vlasnik imovine (dva stana i novčanih sredstava) ako ju oporukom označim kao nasljednika?

U slučaju smrti ostavitelja, a s kojim bračni drug nema djece, nasljeđuje li bračni drug ostavinu koju je ostavitelj stekao prije sklapanja braka? U kojem su odnosu s bračnim drugom nasljednici iz drugoga reda, na primjer, sestrična, nećak? U Zakonu o nasljeđivanju ovakvi slučajevi nisu precizirani.

Preminuo mi je otac. Naslijedio sam samo 2.400 kuna mirovine. Prije par dana ostao sam u šoku jer blokirani su mi računi. Otišao sam na FINA-u i dobio rješenje od suda da je otac ostao dužan Croatia osiguranju nekih 3.000 kuna, a dug se popeo na 12.000 kuna. Mama i brat su mi ustupili svoj dio nasljedstva. Napisao sam u žalbi da sam platio troškove sprovoda koji iznose oko 12.000 kuna, a naslijedio sam samo 2.400 kuna i svaki mjesec mi uzimaju 1/3 plaće. Što da radim? Plaća mi iznosi oko 5.000 kuna, imam kredit i sada još blokada.

Posjedujem stan u razizemlju stambene zgrade. Stan trenutno iznajmljujem. Suvlasnici zgrade (ostali stanari) su zasadili drveće u dvorišnom dijelu, desetak metara od mojih prozora. Između ostalih stabala i lipu. Lipa je veliko drvo i nakon nekoliko godina više nećemo imati dotok svjetla u stan, a osim toga moj sin je alergičan na lipu i o tome posjedujemo dokumentaciju. Iako trenutno ne živimo u stanu, to ne znači da nemamo prava. Zamolila sam da se drvo makne dok je jos mlado, ali ostali suvlasnici to izričito odbijaju jer im se sviđa, kažu da ionako ne živim u stanu i da to što jedino meni smeta(jedino moj stan je u razizemlju) nije dovoljno jer su izglasali većinom.Postoji li legalan način da se drvo ipak makne?

Nalazim se u Njemačkoj gdje radim, imam hrvatsko državljanstvo. Planiram se vjenčati s djevojkom iz Republike Srpske koja ima sina od sedam godina iz izvanbračne veze. Dijete je otac priznao, ima njegovo prezime, plaća alimentaciju, ali majka ima skrbništvo nad njim. Nakon vjenčanja ona i sin doći će živjeti kod mene u Njemačku. Moramo li tražiti od oca djeteta pristanak?

Živio sam u izvanbračnoj zajednici s partnericom malo kraće od 5 godina, od toga 3 i pol godine u podstanarstvu, a 14 mjeseci u stanu koji sam platio i opremio novcem od prodaje dijela obiteljske imovine i kojeg mi je dala majka. Bivša partnerica mi sada prijeti da će me tužiti za dio koji joj po zakonu pripada. Ona nikada nije bila prijavljena na našoj zajedničkoj adresi. Također, ja sam njoj rekao da ako ona tuži mene da ću ja tužiti nju za nadoknadu troškova zato što niti za vrijeme podstanarstva niti za vrijeme života u mojem stanu nije snosila niti jednu kunu troškova najma i režija. Što od navedenog se zaista može i realizirati?

U Njemačkoj sam rodila dijete koje otac nije htio priznati. Dijete nosi moje prezime i dobilo je moje državljanstvo. Nakon nekog vremena dolazi pismo od njemačke socijalne službe, traže ime oca te ga ja i dajem. Otac nije dužan plaćati alimentaciju s obzirom da se školuje, ali je prilikom priznavanja djeteta zatražio pola skrbništva. Dijete nikada nije htio i nije vidio te ne razumijem zašto to sada želi. Moram još potvrditi očinstvo. Socijalna radnica naglasila je da moja majka, koja zna njemački, ne smije prevoditi dokumente koje moram potpisati. Mogu li uzeti te dokumente i sama, nakon razgovora s odvjetnikom, odlučiti hoću li ih potpisati ili ne? Bojim se da će mi nešto podmetnuti što neću razumijeti.

Porezna mi je stavila zabilježbu na auto, normalno sam ga registrirala do 2015. godine. Novim zakonom dug poreza za cestovna vozila zabilježen je na MUP-u te ga više ne mogu registrirati. Godine 2015. pozvala sam se na zastaru za sav porezni dug i dobila rješenje o zastari dugovanja. Međutim, odlaskom na MUP dugovanje nije izbrisano i šalju me u poreznu upravu, a tamo dobivam odgovor kako, s obzirom da imam zabilježbu, dug mi ne može biti izbrisan. Kako je onda porezna mogla izdati rješenje? Jer, morali su vidjeti zabilježbu koju su sami stavili. Mogli su se na isto i žaliti u roku od 30 dana, a nisu! Meni ne smeta zabilježba, vec samo dug, što sada?

U braku sam iskoristio pravo na stambeno zbrinjavanje kao HRVI iz domovinskog rata i to na način da sam kupio stan povlaštenim braniteljskim kreditom namijenjenim za stambeno zbrinjavanje HRVI-a. Spada li tako stečeni stan u bračnu stečevinu nakon razvoda? Naime, razveo sam se i sad supruga traži pola stana.

Kako spriječiti da djeca naslijede imovinu roditelja prije smrti oba, budući da bračni drugovi vjerojatno neće preminuti istovremeno, a ne znamo koji će preminuti prije? Ako ne želimo da se ostavina nakon smrti jednog od nas dijeli prije smrti oboje, možemo li napraviti dva ugovora o doživotnom uzdržavanju, dakle, prvi suprug-supruga i drugi supruga-suprug? Je li to pravovaljano ili je za taj slučaj potrebna neka druga procedura?