Nikola Pranjić, dipl. iur.

Posjedujem stan u razizemlju stambene zgrade. Stan trenutno iznajmljujem. Suvlasnici zgrade (ostali stanari) su zasadili drveće u dvorišnom dijelu, desetak metara od mojih prozora. Između ostalih stabala i lipu. Lipa je veliko drvo i nakon nekoliko godina više nećemo imati dotok svjetla u stan, a osim toga moj sin je alergičan na lipu i o tome posjedujemo dokumentaciju. Iako trenutno ne živimo u stanu, to ne znači da nemamo prava. Zamolila sam da se drvo makne dok je jos mlado, ali ostali suvlasnici to izričito odbijaju jer im se sviđa, kažu da ionako ne živim u stanu i da to što jedino meni smeta(jedino moj stan je u razizemlju) nije dovoljno jer su izglasali većinom.Postoji li legalan način da se drvo ipak makne?

Nalazim se u Njemačkoj gdje radim, imam hrvatsko državljanstvo. Planiram se vjenčati s djevojkom iz Republike Srpske koja ima sina od sedam godina iz izvanbračne veze. Dijete je otac priznao, ima njegovo prezime, plaća alimentaciju, ali majka ima skrbništvo nad njim. Nakon vjenčanja ona i sin doći će živjeti kod mene u Njemačku. Moramo li tražiti od oca djeteta pristanak?

Živio sam u izvanbračnoj zajednici s partnericom malo kraće od 5 godina, od toga 3 i pol godine u podstanarstvu, a 14 mjeseci u stanu koji sam platio i opremio novcem od prodaje dijela obiteljske imovine i kojeg mi je dala majka. Bivša partnerica mi sada prijeti da će me tužiti za dio koji joj po zakonu pripada. Ona nikada nije bila prijavljena na našoj zajedničkoj adresi. Također, ja sam njoj rekao da ako ona tuži mene da ću ja tužiti nju za nadoknadu troškova zato što niti za vrijeme podstanarstva niti za vrijeme života u mojem stanu nije snosila niti jednu kunu troškova najma i režija. Što od navedenog se zaista može i realizirati?

U Njemačkoj sam rodila dijete koje otac nije htio priznati. Dijete nosi moje prezime i dobilo je moje državljanstvo. Nakon nekog vremena dolazi pismo od njemačke socijalne službe, traže ime oca te ga ja i dajem. Otac nije dužan plaćati alimentaciju s obzirom da se školuje, ali je prilikom priznavanja djeteta zatražio pola skrbništva. Dijete nikada nije htio i nije vidio te ne razumijem zašto to sada želi. Moram još potvrditi očinstvo. Socijalna radnica naglasila je da moja majka, koja zna njemački, ne smije prevoditi dokumente koje moram potpisati. Mogu li uzeti te dokumente i sama, nakon razgovora s odvjetnikom, odlučiti hoću li ih potpisati ili ne? Bojim se da će mi nešto podmetnuti što neću razumijeti.

Porezna mi je stavila zabilježbu na auto, normalno sam ga registrirala do 2015. godine. Novim zakonom dug poreza za cestovna vozila zabilježen je na MUP-u te ga više ne mogu registrirati. Godine 2015. pozvala sam se na zastaru za sav porezni dug i dobila rješenje o zastari dugovanja. Međutim, odlaskom na MUP dugovanje nije izbrisano i šalju me u poreznu upravu, a tamo dobivam odgovor kako, s obzirom da imam zabilježbu, dug mi ne može biti izbrisan. Kako je onda porezna mogla izdati rješenje? Jer, morali su vidjeti zabilježbu koju su sami stavili. Mogli su se na isto i žaliti u roku od 30 dana, a nisu! Meni ne smeta zabilježba, vec samo dug, što sada?

U braku sam iskoristio pravo na stambeno zbrinjavanje kao HRVI iz domovinskog rata i to na način da sam kupio stan povlaštenim braniteljskim kreditom namijenjenim za stambeno zbrinjavanje HRVI-a. Spada li tako stečeni stan u bračnu stečevinu nakon razvoda? Naime, razveo sam se i sad supruga traži pola stana.

Kako spriječiti da djeca naslijede imovinu roditelja prije smrti oba, budući da bračni drugovi vjerojatno neće preminuti istovremeno, a ne znamo koji će preminuti prije? Ako ne želimo da se ostavina nakon smrti jednog od nas dijeli prije smrti oboje, možemo li napraviti dva ugovora o doživotnom uzdržavanju, dakle, prvi suprug-supruga i drugi supruga-suprug? Je li to pravovaljano ili je za taj slučaj potrebna neka druga procedura?

Ako je otac napisao i sudu povjerio na čuvanje oporuku u kojoj je svoju nekretninu u jednakim dijelovima ostavio pastorki i mojoj sestri, a mene isključio, a zatim nakon dvije godine istu nekretninu darovao meni u cijelosti darovnim ugovorom, ne spominjući oporuku i misleći da ne znam za nju, može li pastorka mog oca ostvariti bilo kakva prava iz oporuke i može li pobijati darovni ugovor? Znam da sestri moram dati nužni dio, no može li to biti i pokretnina, na primjer namještaj?

Brat je prodao nekretninu bez moje suglasnosti, a suvlasnici smo stana. Kako je to uspio i snosi li kupac neke sankcije?

U procesu sam razvoda braka, živjeli smo u stanu koji je u vlasništvu moje bake. Supruga je ostala u stanu s dvoje djece i ne želi otići bez isplate njenog dijela. Stan je imao samo vanjske zidove i prozore, a unutrašnjost smo uredili za vrijeme braka. Pozvali smo vještaka koji je procijenio da njezin dio iznosi 130.000 kuna. Baka će pokrenuti proces da se ona iseli. Kakav je daljni postupak ako supruga ne prihvati ponuđeni iznos?